Retina

Česta Pitanja

U vidnom polju često imam tačkice i mušice koje se kreću sa pokretima oka. Da li su opasne i da li se mogu izliječiti?

Tačkice, “paučina”, ili “mušice” su najčešći simptomi degeneracije staklastog tijela u oku. Staklasto tijelo ili vitreus je želatinozna materija koji ispunjava očnu jabučicu. Sa vremenom gubi svoju fluidnost, odnosno pojednostavljeno rečeno suši se, a njene nepravilnosti se vide u obliku mušica, tačkica ili paučine. Radi se o prirodnom degenerativnom procesu, koji se većinom dešava kod starijih osoba, ali kod mladih ljudi sa kratkovidnošću može da se javi i znatno ranije. Ne zahtijeva nikakvo liječenje već uobičajeno praćenje pacijenata. U nekim slučajevima, ako pacijentima to naročito smeta može se uraditi dubinska operacija uklanjanja vitreusa, tzv vitrektomija. Važno je napomenuti da iako se radi o normalnom procesu u oku, potrebno je redovno praćenje pacijenata sa promjenama u vitreusu, jer je moguće da se prilikom skupljanja i odvajanja staklastog tijela od mrežnjače stvori ruptura koja može uzrokovati nastanak ablacije retine. Simptomi koji ukazuju na ovu vrstu oštećenja su, uz uobičajene mušice ili paučine pred očima, i naglo povećanje njihovog broja, bljeskovi pri zatvorenim očima ili u sumraku, ili zavjesa koja prekriva vidno polje. Tada se hitno treba javiti oftalmologu koji će ukoliko postoji ruptura, uraditi ambulantno lasersko zbrinjavanje, odnosno u najgorem slučaju ablacije retine planirati hitan operativni zahvat.

Imam 65 godina i unazad nekoliko mjeseci primijetio sam krivljenje slike kada čitam ili kada ispunjavam ukrštenicu. O čemu se zapravo radi?

Iskrivljivanje linija predstavlja bolest makule, žute mrlje koja predstavlja centar vida na očnom dnu. Postoje dva oblika degeneracije makule, i to suha i vlažna. Suha sporije napreduje, ali se proces širenja može samo usporavati uzimanjem kompleksa vitamina. Vlažna degeneracija se može liječiti injekcijama Avastina ili Lucentisa, odnosno tzv. anti-VEGF terapijom koja smanjuje propusnost bolesnih krvnih sudova i sprečava nakupljanje tekućine u makuli.

Dijabetičar sam već 5 godina. Na posljednjem oftalmološkom pregledu ustanoveljeno mi je krvarenje iz kapilara na očnom dnu. Da li je ovo krvarenje opasno i šta može da se učini da bih sačuvao vid?

Opasnost krvarenja iz krvnih sudova na očnom dnu prije svega zavisi od lokalizacije samog krvarenja. Ukoliko je krvarenje udaljeno od očnog živca i žute mrlje, malo je i sporadično prisutno, onda se savjetuje praćenje i normalizacija vrijednosti šećera u krvi. Ako je u pitanju krvarenje u blizini, ili u samoj makuli, onda je važno pristupiti liječenju laserskom fotokoagulacijom, ili primjenom anti-VEGF terapije.

Dijabetičar sam već 10 godina. Dva puta do sada radio sam lasersku fotokoagulaciju na oba oka, ali mi vid i dalje slabi. Da li je laser mogao da ošteti oko?

Dijabetes je hronična i progresivna bolest koja oštećuje krvne sudove mrežnače oka. Pravilno urađenom laserskom fotokoagulacijom “vare” se mjesta koja propuštaju tekućinu i krv i sprečava se dalje pogoršanje bolesti. Međutim, laserska terapija ne može izliječiti osnovnu bolest. Ukoliko nije dobro regulisan, dijabetes i dalje oštećuje oči uprkos laseru.

Bolujem od vlažne makularne degeneracije. Predloženo mi je davanje Avastina, Lucentisa i Eylea-e? U čemu se razlikuju ovi lijekovi?

Avastin i Lucentis su lijekovi koji se primjenjuju u liječenju vlažnog oblika makularne degeneracije. Pripadaju grupi anti-VEGF antitijela (vaskularni endotelni faktor rasta), te smanjuju propusnost i rast novostvorenih krvnih sudova. Avastin je prvobitno razvijen za liječenje metastaza karcinoma debelog crijeva, međutim u oftalmologiji je u cijelom svijetu u tzv. off-label upotrebi. Lucentis je razvijen samo za očnu primjenu, te je manja molekula u građi u odnosu za Avastin. Dosad nije poznata razlika u njihovom djelovanju, a u toku su studije koje uspoređuju oba lijeka. Eylea je najmoderniji lijek iz ove grupe terapeutika, a razlikuje se od prethodna dva drugačijem molekularnom pristupu liječenju bolesti makule i manjom potrebom za ponavljanjem davanja. Važno je znati da se uvijek može s jednog lijeka prijeći na drugi i obrnuto u toku liječenja.

Prije mjesec dana mi je dijagnostikovana tromboza očne vene. Vid mi je jako slab. Da li postoji lijek?

Zavisno u kom je obimu tromboza prisutna, simptomi i su različiti. Prilikom tromboze očne vene, najčešće dolazi do nakupljanja tekućine i otoka (edema) makule, odnosno žute mrlje. Danas je standardna terapija ove bolesti anti-VEGF terapija Avastinom, Lucentisom, ili Eylea-om, injekcijama koje se daju svakih 1-3 mjeseca. Što se ranije krene sa terapijom, veće su šanse za oporavak. Novost u svijetu i Specijalnoj bolnici za oftalmologiju „Dr Kozomara“ je i nova injekcija depo preparata Ozurdexa, sporootpuštajućeg kortikosteroida koji ima djelovanje i do 6 mjeseci.

Imam 33 godine i primijetio sam crnu mrlju koja mi stoji ispred oka, a uz to osjećam i iskrivljenje linija. Šta mogu da uradim po pitanju svog vida?

S obzirom na godine najvjerovatnije se radi o centralnoj seroznoj retinopatiji (CSR). Javlja se najčešće kod mladih muškaraca. Nije poznat uzrok, ali je povezana između ostalog i sa stresom. Terapija se nadopunjava uz tablete dorzolamida (Diamox) i kapi diklofenak (Naclof) kao najčešćim, ali i uz modifikacije. Bolest obično prođe sama od sebe za mjesec dana ne ostavljajući posljedice na vid. Međutim, u nekim slučajevima moguća je i hroničnost bolesti, pa se tada primjenjuje i agresivnija terapija (laser, anti-VEGF), jer u takvim slučajevima bolest može ostaviti trajnija oštećenja vida.

Imam 60 godina i prije nekoliko mjeseci sam operisao kataraktu, ali mi je vid i dalje loš. Postavljena mi je dijagnoza celofanske makulopatije, a savjetovana mi je i vitrektomija. O čemu se radi i hoće li mi vid biti bolji?

Radi se takođe o jednoj bolesti žute mrlje u kojoj prednja limitantna membrana, tanka struktura koja izgledom podsjeća na celofan (otuda i ime), “gužva” makulu, te vid slabi. Jedini način liječenja jeste upravo operacija vitrektomijom, gdje se kroz male rupice na beonjači oka pristupi očnom dnu, te se mikrohirurškim instrumentima oljušti membranica s površine makule. Vraćanje vidne oštrine zavisi o trajanju bolesti, to jest što kraće traje šanse za potpuni oporavak vidne oštrine su veće.

Koja je razlika između vazduha, plina i ulja koji se stavljaju u oko kod operacije vitrektomije?

Vazduh se obično stavlja u nekomplikovanim operacijama kao što su uklanjanje krvi iz oka. Obično ostaje u oku sedmicu do dvije, te se onda sam povlači iz oka. Ako pacijent ima vazduh u oku, savjetuje mu se da ne leti avionom dvije sedmice zbog mogućeg porasta očnog pritiska. Plin se stavlja kod dijabetičara, nekomplikovanih ablacija, površinskih bolesti makula kao npr. ruptura makule i sl. U oku ostaje oko mjesec dana. Važno je znati da pacijent nakon tih tamponada ne vidi dok god su plin ili vazduh u oku. S plinom ne smije putovati avionom mjesec dana iz istog razloga kao i sa vazduhom. Silikonsko ulje se stavlja kad je potrebna jaka tamponada obično kod težih ablacija i dijabetičara sa proliferativnom dijabetičkom retinopatijom. Prednost je što pacijent odmah može vidjeti, ali nedostatak je što se ulje u drugom aktu mora vaditi novim operativnim zahvatom. Osim toga, od svih navedenih, tamponada uljem najviše ima faktora za razvoj mrene, tako da se preporučuje ponekad uz vitrektomiju i operacija mrene odmah u istom aktu. Ostale komplikacije poput povišenja očnog pritiska su moguće.

Bolujem od retinitis pigmentosa-e. Vid mi je jako slab, ali se još mogu samostalno kretati. Čitala sam o bioničkom oku. Da li bih i ja bila kandidat?

Bioničko oko zasad ne ugrađujemo u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju „Dr Kozomara“, jer je još uvijek u eksperimentalnom programu. Međutim, u stalnom smo kontaktu sa ustanovama u inostranstvu koje se bave proučavanjem bioničkog oka i sve novosti javljamo našim pacijentima. Vi za sada ne biste bili kandidat. Pacijenti za bioničko oko moraju biti potpuno slijepi, ali uz očuvan očni živac. Bioničko oko daje za sad skromne rezultate poput razlikovanja svjetla, tame i oblika predmeta.