Glaukom

Normalan očni pritisak je od 10 – 21mmHg, a kod osoba sa dijagnozom glaukoma morao bi biti ispod 19 mmHg.

Ako se uspostavi dijagnoza glaukoma, tada je doživotna terapija neophodna. Ukoliko se u određenoj fazi liječenja izvrši operativni zahvat radi bolje kontrole pritiska, tada preko 60% operisanih više ne ovisi o kapljičnoj terapiji.

Prema našim protokolima, nakon lasera se kapi i dalje koriste, ali smanjenim intenzitetom i u manjoj mjeri.

Operacijom se ne liječi glaukom, već se pokušava stabilizovati očni pritisak. Nakon operacije se u oko 40% slučajeva nastavlja korištenje antiglaukomske terapije radi održavanja stabilnog očnog pritiska.

Glaukom može biti nasljedan, prema tome onom pacijentu koji ima pozitivnu porodičnu anamnezu na glaukom preporučujemo potpunu antiglaukomsku obradu i redovne kontrole.

Očni pritisak u principu ne boli, osim kod jako povišenih vrijednosti. Zbog toga se glaukom često i naziva “tihi ubica vida.” Takođe, prag boli je individualan za svakog pacijenta.

Ne. Glaukom je sindrom koji podrazumijeva povišeni očni pritisak, promjene u vidnom polju i promjene na očnom živcu. Kod posebnih slučajeva očni pritisak može biti uredan, ali da i dalje postoje promjene u vidnom polju i na očnom živcu. Tada govorimo o normotenzivnom glaukomu.

Kod klasičnog oblika glaukoma otvorenog ugla još uvijek se ne zna tačan uzrok nastanka. Kod ostalih oblika često dolazi do zatvaranja komornog ugla u oku (angularni glaukom), ili glaukom može nastati kao posljedica dijabetesa, okluzije centralne retinalne vene, upale unutrašnjosti oka, krvarenja u prednjoj očnoj komori, povreda oka, ili dugotrajne upotrebe kortikosteroidnih kapi (sekundarni oblici glaukoma).

Prema naučnim istraživanjima nema direktne povezanosti očnog i krvnog pritiska.

Smatra se da stres indirektno može uticati na povišenje očnog pritiska.