RETINOLOŠKE USLUGE

Bolesti zadnjeg segmenta oka, retine ili mrežnjače, kao jedne od najvažnijih ovojnica našeg oka, najčešće su i najteže hronične bolesti oka. Kako bismo utvrdili u kojem je stanju mrežnjača oka, koristimo nekoliko metoda:

  • Ultrazvučna dijagnostika
  • OCT – odnosno optička koherentna tomografija
  • Foto fundus
  • Elektroretinografske analize

BOLESTI ZADNJEG SEGMENTA OKA

Ovo je ujedno i najčešće i najkompleksnije oštećenje oka kod dijabetičara. Zbog promjene u metabolizmu dolazi do poremećaja cirkulacije u krvnoj kapilarnoj mreži mrežnjače, te nastaju oštećenja arterija i vena i izlijevanja krvi na površinu mrežnjače kao i u staklasto tijelo. Pacijenti ova oštećenja opisuju kao pad vidne oštrine i slabiji kvalitet slike, kao i pojave “tamnih tačaka ili mušica” u vidnom polju. Ukoliko ste dijabetičar, preporučujemo da obavite oftalmološki pregled najmanje jednom godišnje, bez obzira što ne prepoznajete neki od gore navedenih simptoma.

SENILNA DEGENERACIJA MAKULE

Starost donosi mnogo novih, lijepih iskustava, ali i uzima ponešto od ukupne zdravstvene slike čovjeka. Znamo da je jedan od organa koji može da osjeti posljedice starosti upravo oko, tačnije žuta mrlja, koja je jedan od najvažnijih anatomskih dijelova svakog oka.

KAKO SE MANIFESTUJE OVO OBOLJENJE?

Vidna oštrina se smanjuj, a oštećenje je posebno izraženo na “centralnom” vidu. Pacijent osjeća veliku “mrlju” ispred jednog ili oba oka zbog koje su mu predmeti nejasni, ali i dalje ima očuvan periferni vid.

VRSTE SENILNE DEGENERACIJE MAKULE

U praksi su prisutne dvije forme ovog oboljenja: suha i vlažna. Kod suhe forme senilne degeneracije makule do oštećenja centralnog vida dolazi postepeno, kroz nekoliko godina, pa čak i decenija. Zbog izražene ateroskleroze krvnih sudova mrežnjače, dolazi do nakupljanja otpadaka ćelijskog metabolizma i onemogućavanja normalnog funkcionisanja preostalih živih ćelija. Nakupljeni materijal naziva se druza.
Vlažna forma je mnogo agresivnija, nastaje naglo, i to pojavom izrazito tamne “mrlje” ispred oka. Nagli pad vida uzrokuje pucanje aterosklerotskih krvnih sudova i izlijevanjem krvi u područje žute mrlje. I kod ove forme degeneracije makule periferni vid može biti očuvan.

KAKO SE LIJEČI?

Suha forma senilne degeneracije makule i dalje ne može da se liječi, ali pacijent nikada neće u potpunosti izgubiti vid. Tačnije, uvijek će im ostati očuvan tzv. periferni vid, ili vid van žute mrlje.
Vlažna forma senilne degeneracije makule se uspješno liječi ukoliko je otkrivena na vrijeme i to aplikacijom anti-VEGF terapije (Avastin, Lucentic, Eylea). Istina, ako se kasno otkrije ili neadekvatno liječi, terapija neće biti od velike pomoći, jer je mnogo brži nastanak ožiljka u žutoj mrlji koji se i dalje ne možemo liječiti.

TROMBOZA VENE I EMBOLIJA ARTERIJE

Ovo stanje je poznato i kao infarkt oka i često nastaje kao posljedica nekontrolisanog ili slabo kontrolisanog krvnog pritiska, ali i visokog nivoa masnoća u krvi.
Kao i kod infarkta na srcu ili mozgu, tako se i u oku može javiti začepljenje arterije ili vene oka ugruškom koji posljedično dovodi do oštećenja dijela vidnog polja ili kompletne vidne oštrine.

KAKO SE LIJEČI?

Tromboza vene i embolija arterije mogu se liječiti aplikacijom anti-VEGF terapije (Avastin, Lucentis, Eylea) ili laserskom fotokoagulacijom oštećenih zona na mrežnjači.
Pored oftalmološkog, potrebno je uraditi i detaljne internističke i neurološke preglede s ciljem prevencije težih oštećenja na srcu ili mozgu.

ABLACIJA RETINE

Ablacija mrežnjače (retine) je jedan on najčešćih uzroka naglog pada vida u opštoj populaciji. Zapravo dolazi do odvajanja mrežnjače (jedne od tri najvažnije ovojnice oka) od ostatka oka.

SIMPTOMI ABLACIJE

Na početku, odnosno dok je ablacija još u nastanku, pacijent vidi stvaranje tamnih zavjesa. Međutim, kada odljepljenje dosegne do žute mrlje, što se može dogoditi unutar 1-2 dana, vid postaje jako slab.

KAKO SE LIJEČI ABLACIJA RETINE?

Abalacija retine se liječi operacijom koja se naziva vitrektomija. Kako se retina prehranjuje samo dok je “zalijepljena” za očno dno, svako retinalno odljepljenje ili ablacija trajno oštećuje njenje ćelije. Zbog toga je operaciju oka potrebno izvršiti što prije i svako čekanje smanjuje šansu za dobar vid nakon zahvata. Operacija se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji sa analgosedacijom. To znači da pacijent dobije anesteziju pored oka, a u lakatnu venu lijekove za smirenje. Takav način operacije oka je potpuno bezbolan, a ista traje u prosjeku oko sat vremena. Nakon operacije pacijent može ići kući isti dan.
Prilikom vitrektomije ulazi se u oko na 4 mala otvora veličine 1 mm na bijelom dijelu oka (beonjači). Tokom operacije odstranjuje se staklasto tijelo, koje je često i jedan od uzročnika nastanka ablacije. Staklasto tijelo kasnije zamjenjuje normalna očna vodica koju oko samo proizvodi i oko normalno funkcioniše. Po odstranjenju staklastog tijela, identifikuju se rupice (otvori) na mrežnjači, ista se postavlja u prvobitni položaj, a rupice se zatvaraju laserom.

Na kraju operacije u oko se stavlja plin ili silikonsko ulje da bi se retina zadržala u svom prirodnom anatomskom položaju, a sve dok se retina u potpunosti ne zalijepi. Prednost plina je što sam izlazi iz oka nakon 2-6 nedjelja, te nije potrebno ići na dodatnu operaciju njegovog odstranjivanja iz oka, kao što je to slučaj kod silikonskog ulja. U slučajevima kada se radi o ablacijama koje nisu na vrijeme otkrivene ili su komplikovane i imaju ožiljke, u oko se stavlja samo silikonsko ulje koje se onda vadi iz oka za nekoliko mjeseci, ali može ostati i godinama ukoliko je oštećenje veće. Nekada, posebno kod teških ablacija, potrebno je operaciju uraditi više puta da bi se postigao uspjeh.

KOLIKO TRAJE OPORAVAK?

Oko nakon operacije nije jako crveno niti bolno, a oporavak je brz. Treba ukapavati kapi i aplicirati mast tokom par sedmica, a oko mora biti zatvoreno samo jedan dan. Kontrolni pregledi se zakazuju dan nakon operacije, 7 dana nakon operacije, kao i 2-3 nedjelje postoperativno. Već nakon 10-ak dana kod nekomplikovanih ablacija pacijent se može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Kada se u oku nalazi plin, unutar 10-ak dana potrebno je mirovanje i pozicioniranje tijela obično na bokovima, ili sjedenje glavom sagnutom prema dole. Sve vrijeme dozvoljeno je čitanje, rad na laptopu ili gledanje televizije drugim okom.

MAKULARNA RUPICA

Posebna grupa bolesti makule ili žute mrlje u kojima dolazi do formiranja opne preko centra vida nazivaju se bolestima površine makule i uključuju pucanje žute mrlje, “celofan” žute mrlje i vitrealnu trakciju žute mrlje.

ŠTA JE MAKULARNA RUPICA?

Pucanje makule ili žute mrlje je defekt mrežnjače u predjelu žute mrlje koje može nastati cijelom debljinom ili u njenim pojedinim slojevima. Bolest se najčešće razvija bez jasnog uzroka, a sve usljed starenja oka. Češća je kod ljudi starijih od 60 godina, te kod žena u odnosu na muškarce. U manjem broju pacijenata povreda oka dovodi do nastanka puknuća žute mrlje.

KOJI SU SIMPTOMI MAKULARNE RUPICE?

Bolest se obično javlja na jednom oku i u potpunosti je bezbolna, tj. pacijent ne primjećuje nikakvu bol ili nelagodu oka. Pukotina žute mrlje dijeli se u četiri stadijuma, zavisno u veličini rupice. Upravo činjenica da se bolest javlja samo na jednom oku može dovesti do toga da se ista kasno dijagnostikuje. Budući da je drugo oko obično zdravo i pacijent na njega vidi dobro, u početku se ne primjećuju simptomi ili ih se primijeti ako se slučajno zatvori zdravo oko.

Obzirom da bolest zahvata centar oka, osoba ima kompletno očuvano vidno polje, ali se žali da centralno slabije vidi, tj. počinje teže uočavati crte lica i detalje prostora oko sebe. Prilikom čitanja može zapaziti nedostatak slova, ili da ravna linija postaje isprekidana.

CELOFANSKA MAKULOPATIJA

Celofanska makulopatija je bolest žute mrlje u kojoj dolazi do nastanka opne koja prelazi preko centra vida. Kako opna napreduje i prelazi u gušće ožiljno tkivo, bolest se označava kao makularni pucker.
Manifestuje se zamućenjem i iskrivljenjem centralne slike, što se najbolje primijeti pri čitanju: slova se mute i krive, te linije postaju valovite.

KAKO SE DIJAGNOSTIKUJE PUCANJE I CELOFAN ŽUTE MRLJE?

Iskusni oftalmolog dijagnostikuje bolesti očnim pregledom nakon širenja zjenica, a detaljniji uvid u samu veličinu rupice ili debljinu celofana postiže se pomoćnom neinvazivnom dijagnostičkom metodom koja se zove OCT (optička koherentna tomografija). Procjena i klasifikacija same veličine rupice vrlo je važna u daljem postupku praćenja i liječenja. Naime, male rupice i mali celofani obično dovode do blagih simptoma i u velikom ih broju slučajeva pacijenti i ne primijete. Velike rupice ili deblje celofanske opne produciraju značajno slabljenje vida i u pravilu ih je potrebno liječiti.

KAKO SE LIJEČE PUKOTINA I CELOFAN ŽUTE MRLJE?

Pukotina žute mrlje u pravilu se liječi operativnim putem, premda je za male rupice dostupno i medikamentozno liječenje injekcijama koje se daju u oko. No to liječenje se pokazalo manje efikasno od očekivanog, te je operacija i dalje metoda izbora. Celofan žute mrlje liječi se samo hirurški.
Kao i kod ablacije mrežnjače, operacija oka kojom se liječe ove bolesti žute mrlje zove se vitrektomija. Spada u minimalno invazivne hirurške zahvate, a provodi se u lokalnoj anesteziji sa analgosedacijom. Kroz male otvore veličine 1 mm ulazi se u dubinu oka, te se najfinijim instrumentima uklanjaju promjene koje vuku ili prelaze preko žute mrlje. Operacija ima visok postotak uspjeha, jer se pukotine zatvaraju i celofani odstranjuju u više od 98% slučajeva.
Sam zahvat za pacijenta je brz i bezbolan. Nakon operacije odmah se ide kući, a kontrolni pregled se obavlja sljedeći dan.
Zatvaranjem pukotine ili odstranjenjem celofana postiže se zaustavljanje slabljenja vida koje bi neizbježno napredovalo, a kod većine pacijenata dolazi i do poboljšanja vida. Poboljšanje vida je veće ako se bolest dijagnostikuje rano.

KAKAV JE TOK OPORAVKA NAKON OPERACIJE?

Oporavak nakon operacije oka je brz, oko nije podraženo i nije bolno. Tokom nekoliko nedjelja potrebno je ukapavati kapi i uzimati mast. S obzirom da se u oku nalazi vazduh ili plin, vid se postepeno vraća kako plin ili vazduh izlaze iz oka. Moguće je da će doktor- hirurg zamoliti pacijenta da se tokom prvih dana pozicionira ležeći bočno ili sjedeći glavom prema dole. No, u našoj očnoj bolnici rutinski ne preporučujemo pozicioniranje glavom prema dole.

STRANO TIJELO U DUBINI OKA

Strano tijelo u oku može biti bilo šta – od čestice prašine, biljaka, stakla, pa sve do komada metala. Kada se strano tijelo nađe u oku, to znači da je probilo rožnjaču i/ili beonjaču, te oštetilo unutrašnje strukture oka kao što su dužica, očno sočivo, ili u najtežim slučajevima mrežnjača ili retina.

KOJI SU NAJČEŠĆI SIMPTOMI STRANOG TIJELA?

Simptomi stranog tijela u oku su mnogobrojni, a najčešći su osjećaj nelagode ili pritiska u oku, bol, suzenje, fotoosjetljivost, povećano treptanje, nemogućnost otvaranja oka, crvenilo ili podljev oka. Strana tijela izazivaju ogrebotine ili posjekotine (erozije rožnjače). Te su povrede obično minorne i prolaze pod terapijom antibiotskim kapima, kao i stavljanjem terapeutskog mekog kontaktnog sočiva. Ako se uz navedene simptome javlja i curenje tekućine ili krvi iz oka ili naglo slabljenje vida, pacijent se hitno mora javiti oftalmologu.

KAKO SE VADI STRANO TIJELO IZ DUBINE OKA?

Ako je riječ o probijajućoj povredi sa stranim tijelom u oku, pacijent se podvrgava operativnom zahvatu uklanjanja stranog tijela i šivanju rožnjače ili vežnjače. Ako je strano tijelo smješteno u očnoj jabučici, potrebna je dubinska operacija – vitrektomija, sa zbrinjavanjem retine. Katkad se nakon takvih vrsta povreda može razviti i traumatska mrena pa je potrebna i operacija mrene u istom aktu.

KAKO TEČE PREGLED OKA SA STRANIM TIJELOM?

Na pregledu se ukapavaju kapljice za anesteziju oka da bi se pacijent mogao detaljno pregledati i izvaditi strano tijelo sa rožnjače ili vežnjače (konjunktive). Oko se zatim oboji bojom fluoresceina da bi se vidjelo kolike su posjekotine u kojima se ta boja nakuplja i postoji li znak da je rožnjača probijena. Obavezan dio pregleda je i širenje zjenica kapima kako bi se detaljno pregledale unutrašnje strukture oka. Strano tijelo se obično može direktno vidjeti. Ukoliko postoji krvarenje, tada se pregled dopunjuje i ultrazvukom oka.

KAKVA JE PROGNOZA?

Probijajuće povrede mogu izazvati zamućenja rožnjače (koja se mogu riješiti transplantacijom rožnjače), povrede sočiva koje uzrokuju mrenu (kataraktu), te povrede retine koje mogu izazvati ablaciju, odnosno odvajanje retine Konačna vidna oštrina zavisi od oštećenja koje je strano tijelo uzrokovalo u unutrašnjosti oka, ali i od brzine i vještine zbrinjavanja povrede.

retinoloske usluge klinika Svjetlost Banjaluka

    Skip to content