Kako izgleda vid kod životinja

Postoji mnogo različitih načina kako oči zapravo funkcionišu u životinjskom carstvu, toliko mnogo da bismo mogli provesti godine proučavajući ovaj fenomen, a samo zagrebati površinu.

Ovaj tekst je, stoga, samo kratki osvrt na najimpresivnije fenomene životinjskog vida.

 Šta mačijim očima daje izgled svjetlucanja u mraku?

Oči mačke ustvari ne svjetlucaju, ali svako ko ima mačku kao kućnog ljubimca primijetio je odraz njihovih očiju u mraku. Ovaj fenomen javlja se zbog toga što mačke, ali i neke druge životinje, imaju poseban anatomski dio tkiva koji se nalazi iza mrežnjače njihovog oka, a naziva se tapetum lucidum.

Ovo tkivo funkcioniše kao ogledalo. Kako svjetlosni zraci prolaze kroz retinu, oni dodiruju i tapetum lucidum, te se ponovo odbijaju prema mrežnjači.

Koji je zapravo benefit ovog tkiva? Noćni vid! Životinje sa ovim tkivom mogu da vide u mraku znatno bolje od ljudi. Međutim, i ovo ima svoju cijenu: vid kod mačaka je uvijek malo zamućen, jer svjetlo ne dolazi direktno do mrežnjače i na isto mjesto kada se odbije od tapetum lucidum. Mislim da bi većina nas ipak izabrala oštar i jasan vid u poređenju sa noćnim vidom.

 A šta je sa zjenicama kod mačaka?

Možda ste primijetili da, za razliku od kućnih mačaka, velike divlje mačke kao što su lavovi i tigrovi, imaju okrugle zjenice. Razlog je u njihovoj visini! Veliki predatori, koji mogu da vide iznad visine trave (kao velike mačke, vukovi, čak i pojedine ptice), imaju okrugle zjenice, dok mali predatori (kao što su lisice, aligatori, pa i kućne mačke), imaju vertikalno razvučene zjenice da bi mogli da vide kroz travu i rastinje kroz koje se kreću.

Koje boje vide životinje?

Životinje ne vide iste boje koje vidimo i mi. Na primjer, psi ne mogu da vide crvenu boju, tako da žive u svijetu žute, plave i braon boje. Isti je slučaj i sa mačkama i kravama (što znači da crvena boja ne uzbuđuje bikove), ali postoje životinje koje vide i više boja nego mi. Pčele i leptiri mogu da vide ultravioletne boje, kao i ptice! Ovo im pomaže u praćenju kretanja njihovog plijena.

Vilini konjici vide u super brzini

Naše oči procesuiraju ono što vidimo u oko 60 slika po sekundi, što nam omogućava da vidimo kontinuirane pokrete kada, npr. gledamo filmove, umjesto da ih gledamo sliku po sliku.

Vilini konjici mogu da vide 200 slika u sekundi, i to kroz hiljadu različitih malih sočiva u odnosu na samo dva koja imaju ljudi. Njima se jako teško prikrasti!