Zašto nije dobro da trljamo oči?

Keratokonus je  najčešća degenerativna promjena rožnjače koju karakteriše progresivno stanjenje rožnjače koja poprima oblik kupe umjesto polulopte. Javlja se kod jedne osobe na 2000 stanovnika. Nešto je učestalija kod muškaraca, opisana je kod svih populacija mada je češća kod odredjenih naroda.

Uzrok nastanka je biomehanička slabost rožnjače te njeno posljedično stanjenje i ispupčenje.

Javlja se kao posljedica slabljenja enzimske aktivnosti unutar rožnjače.

Postoji i genetska predispozicija ka nastanku keratokonusa, a češći je kod osoba koje su sklone alergijama, dakle atopijska konstitucija pacijenta (alergijski rhinitis, konjunktivitis, atopijski dermatitis) i može nastati intenzivnim trljanjem očiju zbog jakog svraba.

Često se javlja na oba oka pri čemu  ostoji asimetrija oboljenja gdje jedno oko često ima izraženiju progresiju bolesti.

Obično se javlja u adolescentnom dobu, najčešće oko 15. godine života, a ima tendenciju napredovanje do oko 35. godine. Nažalost postoje iznimke, gdje je prvi ospisan slučaj u literaturi imao samo 4 godine, a također je bilo i onih koji su napredovali i do 80. godine života. Bitan faktor koji doprinosi napredovanju bolesti je trljanje oka koje je kod osoba koje imaju potvrđen keratokonus zabranjeno.

Vażno je napomenuti da trljanje oka nije zdravo ni za populaciju koja nema keratokonus, a posebno se daje savjet djeci koja su sklona alergijama ili imaju alergijski konjunktivtis da ne trljaju oči jer to može prouzrokovati nastanak keratokonusa.

Savjetuje se također pregled osoba koje su u blizkom srodstvu sa osobom koja ima keratokonus.

Simptomi su pojava cilindrične dioptrije, odnosno astigmatizam, rasipanje svjetla noću, odnosno nepravilno ili razvučeno svjetlo, nestabilna dioptrija, a u kasnijoj fazi pad vidne oštrine i nemogućnost korigovanja iste naočalama.

Razvoj refraktivne hirurgije dao je doprinos mogućnosti rane detekcije keratokonusa jer se često upravo na pregledu za lasersko skidnje dioptrije utvrdi da pacijent ima keratokonus te da nije kandidat. Čak od 1-5% pacijenata koji žele da laserski skinu dioptriju imaju keratokonus.

Komplikacije keratokonusa su trajni pad vida i nemogućnost korigovanja dioptrije  sa naočalama ili sočivima, izraženo stanjenje te moguće pucanje rožnjače praćeno bolovima i crvenilom oka kada jedino preostaje transplantacija rožnjače.

Rana dijagnostika oboljenja je važna kako bi se stanje na vrijeme dijagnostikovalo i ukoliko je potrebno  da se sprovede potrebna hirurška terapija.

Savjetuje se da osobe koje imaju cilindričnu dioptriju ili astigmatizam veći od 2,5 cilindra urade nalaz kornealne topografije kako bi se utvrdio da li imaju keratokonus. Ukoliko se on dijagnostikuje onda se njegova terapija sprovodi prema dobi, stepenu keratokonusa, progresiji oboljenja i debljini rožnjače.