Ukratko o glaukomu
Ljudske oči su nevjerovatne-ali i nevjerovatno komplikovane.
Ovo znači da sigurno kroz život možemo očekivati velike probleme sa zdravljem vida ako samo nešto pođe po zlu. Jedan od takvih faktora, koji često previdimo, jeste pritisak tekućine u komorama naših očiju.
Ako postane previsok, može dovesti do oštećenja očnog živca i do trajnog gubitka vida. Tako ustvari djeluje glaukom.
Sistem tečnosti u našim očima
Naše oči su pune providne tečnosti. Prednje komore sadrže očnu vodicu, a veće, zadnje i staklasto tijelo (vitreus). Kod zdravog oka, pritisak ovih tečnosti ostaje u normalnim granicama jer se stara tečnost cijedi kroz zjenicu u istom nivou koliko se i proizvede. Glaukom može da prekine ovaj ciklus drenaže, izazivajući porast očnog pritiska do opasnih granica.
Osnovne vrste glaukoma
Dvije osnovne vrste glaukoma su glaukom zatvorenog ugla i glaukom otvorenog ugla. Prvi nastaje naglo, i to kada je drenaža kanala fizički blokirana od strane irisa. Mnogi simptomi su često i znakovi upozorenja, a to su glavobolja, mučnina, jako zamućenje vida, haloi oko izvora svjetla, te bol u oku.
Ako osjetite bilo koje od ovih simptoma, javite se odmah svom oftalmologu. Oko 90% svih glaukoma su glaukomi otvorenog ugla (odnosno oko 2.7 miliona godišnje) su glaukomi otvorenog ugla. Kod ove vrste bolesti, drenažni sistem oka se začepi u toku vremena, te sprečava efikasan odliv očne vodice iz oka.
Foto: Canva
Proces je toliko usporen da pacijent probleme ne primijeti sve do kasne pojave problema sa vidom, što ujedno i upućuje na potrebu redovnih oftalmoloških pregleda. Što se glaukom otvorenog ugla ranije otkrije, to se ranije može početi sa liječenjem i na taj način spriječiti teže posljedice.
Koji su rizici glaukoma?
Svi imamo određeni rizik kada je u pitanju nastanak glaukoma, ali pojedini faktori mogu biti izraženiji od drugih. Glaukom zatvorenog ugla je veći rizik kod pacijenata azijske rase, dok osobe crne rase i Hispano-Amerikanci mnogo lakše mogu razviti glaukom otvorenog ugla.
Osim godina života, nasljedni faktor je jedan od najvećih rizika. Studije su pokazale da više od pola pacijenata sa glaukomom su nasljedni, što znači da neko ko ima srodnika koji boluje od glaukoma ima mnogo veću šansu za njegov razvoj nego neko ko nema. Ostali faktori rizika su vezani za dugotrajnu upotrebu kortikosteroida i povrede oka.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.