Šta je glaukom?

Svi dijelovi ljudskog oka moraju funkcionisati savršeno kako bi naš vid bio odličan.
Razlog tome je što je ljudsko oko izuzetno kompleksno, a problem može nastati i onda kada samo jedan njegov dio ne funkcioniše na adekvatan način. Jedan od primjera je i pritisak očne vodice u oku.
Ovaj pritisak mora biti u granicama normalnog kako ne bi došlo do oštećenja očnog živca, a posljedično i do trajnog gubitka vida. Ovo se dešava kod većine pacijenata koji boluju od glaukoma.
Drenažni proces u zdravom oku
Unutrašnjost našeg oka ispunjena je providnom tečnošću. Ova tečnost u prednjim komorama oka naziva se očna vodica, a u zadnjim dijelovima vitreus ili staklasto tijelo. Zdravo oko je u mogućnosti da održi pritisak ovih tečnosti, jer se stara tečnost drenira iz oka u istoj količini u kojoj nova nastaje.
Ako je drenažni ciklus prekinut pojavom glaukoma, onda će pritisak tečnosti u oku porasti do tačke u kojoj nastaju oštećenja ako se na vrijeme ne reaguje.
Osnovne vrste glaukoma
Postoje različite vrste glaukoma, ali dva glavna su glaukom otvorenog i zatvorenog ugla. Glaukom zatvorenog ugla nastaje naglo, i to kada su drenažni kanali oka fizički blokirani od strane irisa, ili različitog debrisa.
Ova forma glaukoma praćena je i sa mučninom, povraćanjem, glavoboljama, ekstremnim padom vida, bolom u oku, te haloima oko izvora svjetla. Svi ovi simptomi dovoljan su dokaz da se što prije morate javiti svom očnom ljekaru.
Oko 2.7 miliona ljudi godišnje u svijetu dobije glaukom otvorenog ugla, koji se javlja u oko 90% slučajeva. Ova forma se javlja postepeno, jer kanali kojima otiče očna vodica budu zatvarani kroz određeno vrijeme, te smanjuju mogučnost adekvatnog oticanja očne vodice.
Proces je često toliko spor da pacijent i ne osjeća probleme sa vidom sve do potpunog gubitka istog. Stoga su redovne kontrole od izuzetne važnosti. Što se ova forma glaukoma prije otkrije, to se i liječenje može ranije započeti i spriječiti daljnja oštećenja vida.
Da li imate neke od faktora rizika?
Svi imamo rizik od razvoja glaukoma, ali neki faktori mogu da budu izraženiji kod nekih osoba u odnosu na druge. Osobe azijske rase imaju veći rizik od glaukoma zatvorenog ugla, dok Hispano-Amerikanci i pripadnici crne rase (kao i starije osobe) imaju veći rizik za nastanak glaukoma otvorenog ugla.
Nasljedni faktor je još jedna važna karakteristika nastanka glaukoma u određenom životnom dobu. Studije su pokazale da je većina oboljelih od glaukoma imala genetsku predispoziciju; neko kome je predak bolovao od glaukoma ima deset puta veću šansu da i sam dobije glaukom, nego nekome kome nije. Kortikosteroidi koji se koriste u vidu kapi za oči takođe mogu uticati na nastanak glaukoma.
Rana dijagnostika može sačuvati vid
Trenutno ne postoji način da se popravi postojeće oštećenje očnog živca nastalo kao posljedica glaukoma. Sa napredovanjem medicine kao nauke došlo se do mogućnosti zaustavljanja dalje progresije bolesti, a što se bolest ranije otkrije, to bolje. Redovne oftalmološke kontrole očnog pritiska su trenutno najbolja prevencija.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.