Ožiljci nakon blefaroplastike: Imam li razloga za zabrinutost?
Svaki hirurški zahvat na kojem se prave rezovi na koži nosi rizik od stvaranja ožiljka.
Napretkom tehnologije, prvenstveno načina na koji se rezovi prave, ali i materijala od kojih se prave konci, šansa za nastanak ožiljaka je znatno smanjena.
Ipak, manje ili više vidljivo mjesto reza će sigurno postojati, ali postoje načini kako njihova vidljivost može da se umanji.
Sklonost ka ožiljavanju
Osnovna odlika nastanka ožiljka je sklonost kože ka ožiljavanju, odnosno stvaraju tzv. keloida. Ukoliko je pacijent prije blefaroplastike imao druge hirurške zahvate na tijelu, te ukoliko su se nakon tih zahvata stvorili ožiljci na mjestu reza, preporučuje se da se dobro razmisli o novom hirurškom zahvatu, posebno onom na licu, upravo zbog ove sklonosti kože.
Foto: Canva
Vrsta reza i vrsta šavova
Na nastanak ožiljka na koži kapka veliku ulogu ima i način na koji će biti urađen rez, kao i vrsta konca kojim će se rana zatvoriti.
Laserski rezovi su se do sada pokazali kao najprecizniji i najkvalitetniji kada je u pitanju zarastanje rane i stvaranje ožiljka. Kod većine pacijenata mjesec dana nakon operacije teško da je moguće vidjeti mjesto reza na koži kapka, tako da sve više operatera u svijetu pribjegava ovoj metodi, a ista je i metoda izbora kod pacijenata.
I vrsta konca, odnosno materijala kod kojeg je izrađen, kao i tehnika zatvaranje rane imaju bitnu ulogu u nastanku ožiljka. Intradermalni šav se pokazao kao najbolji kada je u pitanju stvaranje postoperativnih ožiljaka.
Nakon zatvaranja reza na ovaj način, ožiljak je jedva vidljiv. Isto tako, Catgut kao materijal za izradu hirurških konaca je takođe sjajna opcija. Nažalost, nije dostupan u svim dijelovima svijeta, pa tako ni u Evropi.
Jedno od najvažnijih pitanja koje treba da se prodiskutuje na predoperativnim konsultacijama jeste i mogućnost nastanka ožiljka, jer ožiljak je jedan od faktora koji može značajno da utiče na postoperativni rezultat, kao i na estetski izgled nakon zahvata.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.