Koliko bi se često trebali raditi pregledi oka?

Stomatolozi često napominju da bi se redovni pregledi morali raditi svakih 6 mjeseci. Ali koliko često bi se onda trebali raditi pregledi oka?

Zdravlje vida nešto je drugačije od zdravlja zuba, ali prevencija sigurno može da bude dobra i korisna, iako ne osjećate probleme sa vidom, niti su vam potrebne nove naočale. Ljudsko oko je kompleksan organ i postoji mnogo načina da dođe do njegovom oštećenja. Redovni pregledi su izuzetno važni da bi se utvrdilo da je sve u redu.

 Šta se podrazumijeva pod „redovnim pregledima oka“?

Idealni razmak između oftalmoloških pregleda zavisi od doba pacijenta i riziko-faktora. Kada su u pitanju djeca, preporuka je da se prvi pregled obavi 6 mjeseci po rođenju, sljedeći oko 3 godine života, te još jednom prije polaska u školu. Ovi rani pregledi vida kod djece su posebno važni za rano otkrivanje, dijagnozu i liječenje problema vida koji bi kasnije mogli da utiču na učenje.

Kod odraslih, redovne kontrole se preporučuju svake dvije godine do 60. godine života, a za pacijente starije od 60 godina jednom u godinu dana. Međutim, svaki pacijent je poseban i učestalost pregleda zavisi i od ranije otkrivenih i trenutno postojećih poremećaja vida.

Koji su faktori rizika za nastanak bolesti?

Osobe sa poznatim faktorima rizika morale bi biti posebno oprezne i dolaziti na preglede vida češće. Ali šta zapravo znače „faktori rizika“?

Pojedine bolesti, kao što su glaukom ili senilna degeneracija makule, mogu da utiču na vid i ranije nego što se misli, kao i dijabetes i hipertenzija.

Ostali faktori rizika mogu da uključuju i lijekove propisane za sistemsku upotrebu, a koji mogu da dovedu do simptoma kao što je suho oko. Jako je važno pratiti razvoj ovih simptoma kako bi se na vrijeme moglo reagovati i ukloniti eventualni nastanak infekcije.

I kontaktna sočiva mogu dovesti do nastanka upale oka. Jedan of faktora koji možemo da uklonimo iz naše svakodnevnice i na taj način uklonimo simptome opasne po vid i oko jeste i prestanak pušenja. Naime, pušenje drastično povećava rizik od nastanka dijabetičke retinopatije, katarakte, glaukoma, te senilne degneracije makule.

 Kada ne bismo trebali da čekamo sa redovnim pregledima?

Praćenje redovnog rasporeda za kontrolu vida je obično dovoljno da bi se smanjili faktori rizika, ali problemi ipak mogu da se jave i između pregleda. Ako primijetite bilo kakve probleme u vidnoj oštrini ili samom oku, ne čekajte do sljedećeg zakazanog pregleda! Javite se svom oftalmologu i ranije ako primijetite jedan od sljedećih simptoma:

• Zamagljen vid. Ovo može da znači da su vam jednostavno potrebne nove naočale, ali odlažite pregled i ne čekajte predugo.
• Česte glavobolje. Glavobolje su često povezane sa vidom više nego što se misli, posebno kada je u pitanju sindrom suhog oka.
• Nagli porast “mušica” ili “bljeskova” pred okom. Ovo su simptomi ablacije retine, koja može da uzrokuje trajno sljepilo ako se na vrijeme ne liječi. Još jedan od simptoma ablacije je i gubitak perifernog vida.
• Novonastala osjetljivost na svjetlo. Može da ukazuje na infekcije oka.
• Problemi sa noćnom vožnjom ili gubitak noćnog vida. Može da bude znak gubitka vida. Nekada pomaže propisivanje jačih naočala, ali takođe i simptom ozbiljnije bolesti oka.