Kako dijabetes utiče na zdravlje očiju?
Bez obzira da li se radi o dijabetesu tipa 1, 2, ili gestacionom dijabetesu (koji izgleda kao tip 2 dok traje), rizik od nastanka različitih stanja ili oboljenja oka (uključujući kataraktu, dijabetički makularni edem, dijabetičku retinopatiju i glaukom) značajno raste.
Kada se ove bolesti ujedine pod isti pojam, odnosno „dijabetiča bolest oka“, upravo dijabetes postaje vodeći uzrok sljepila u svijetu.
Kako dijabetes oštećuje vid?
Sva tri tipa dijabetesa utiču na zdravlje vida, ali djeluju na različite načine. Dijabetes tipa 1 se često dijagnostikuje već u ranom životnom dobu, i to zbog nemogućnosti pankreasa da stvara insulin. Dijabetes tipa 2 (nastaje u oko 95% slučajeva) obično nastaje u starijem životnom dobu jer tijelo ne koristi dovoljno dobro insulin da bi regulisalo šećer u krvi.
Gestacioni dijabetes utiče na neke trudnice koje teže mogu da regulišu nivo šećera u krvi u toku trudnoće.
Dijabetes povećava rizik od nastanka katarakte
Učestalost nastanka katarakte kod dijabetičara je pet puta veća nego kod zdravih osoba. Razlog leži u činjenici da očno sočivo često otiče kod povećane količine šećera u krvi, što dovodi do nakupljanja proteina i njegovog zamućivanja. Moderni načini uklanjanja katarakte, na sreću, omogućavaju ponovni povratak vida.
Makularni edem i dijabetička retinopatija
Visok nivo šećera u krvi znači i povećan aciditet krvi, što posljedično dovodi do oštećenja krvih sudova. Ovaj problem posebno je izražen kod tankih kapilara koji se nalaze na mrežnjači oka. Dijabetička retinopatija nastaje onda kada upravo ovi kapilari oslabe i ispuste određenu količinu krvi na retinu i u oko.
Tijelo pokušava stvoriti nove krve sudove koji su, nažalost, još nestabilniji od prethodnih. Stoga su čest simptom kod pacijenata sa dijabetičkom retinopatijom tamne tačke ili opacitati u vidnom polju.
Oko 10% osoba koje boluju od dijabetičke retinopatije će razviti i dijabetički makularni edem (DME), koji zapravo predstavlja nakupljanje tečnosti u makuli (žutoj mrlji). Ovaj edem izaziva slabljenje vida i nestanak kontrasta boja, a nekada je potrebna i hirurška intervencija kako bi se vid pokušao vratiti u prvobitno stanje.
Dijabetes često izaziva i glaukom
Iznenadili biste se kada biste znali da tečnost u našim očima nije uvijek na istom mjestu. Zapravo postoje ciklične faze u kojima se očna vodica mijenja i obnavlja, što je važno za zdravlje oka. Glaukom se javlja onda kada je ovaj ciklus prekinut, što stvara očni pritisak i posljedično oštećenje na očnom živcu.
Osoba koja boluje od dijabetesa mnogo češće razvija glaukom od zdrave osobe, a isti nema uvijek vidljive simptome. Redovni očni pregledi su zbog toga od izuzetne važnosti kako bi se glaukom otkrio na vrijeme.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.