Svjetska sedmica glaukoma: Zašto glaukom zovemo tihi kradljivac vida?
Svjetska sedmica borbe protiv glaukoma pravi je razlog da proširite svoje znanje o skupu simptoma koja su drugi najčešći uzrok sljepila. Poznat i kao “tihi kradljivac vida” – glaukom najčešće nema simptoma koji bi ukazivali na prisutnost bolesti, sve dok se vid ne izgubi u značajnom procentu ili u potpunosti.
Glaukom spada u kategoriju očnih grupe simptoma povezanih sa povećanjem očnog pritiska, koji može nepovratno oštetiti vidni živac zadužen za prenošenje vizuelnih informacija od oka do mozga. Različiti tipovi glaukoma pokazuju drugačije simptome, a ponekad se čak pojavljuje bez simptoma.
Kako otkriti glaukom?
Glaukom najčešće pogađa periferni vid, zbog čega je simptome jako teško primijetiti. Upravo radi toga glaukom je dobio ime “tihi kradljivac vida”, jer prije nego što uočite bolest, možete izgubiti veliki procenat vida. Iako se neki tipovi glaukoma pojavljuju bez simptoma, određeni simptomi poput gubitka perifernog vida, zamućenog oka, mučnine te bola u oku, traže hitnu ljekarsku pomoć.
Kako bi preduhitrili simptome izuzetno su važne redovne oftalmološke kontrole, pogotovo ako imate rizične faktore za nastanak glaukoma:
- Životna dob preko 45 godina
- Prisustvo glaukoma u porodici
- visoka kratkovidnost
- povišen krvni pritisak, hipotireoza, dijabetes
- česte i dugotrajne terapije kortikosteroidima
- povrede oka
Koji su tipovi glaukoma?
Glaukom otvorenog ugla
Glaukom otvorenog ugla nema znakova ili simptoma osim postupnog gubitka vida. Strukture očnoga ugla kroz koji otiče očna vodica izgledaju normalno, ali bez obzira protok očne vodice je usporen, zbog čega ona ostaje u oku duže nego što bi trebalo. Posljedica toga je povišen očni pritisak.
Glaukom zatvorenog ugla
Uzrok glaukoma zatvorenog ugla nalazi se u anatomskoj građi očnoga ugla koji je uzak ili sasvim zatvoren, što znatno otežava isticanje očne vodice i oštećuje očni živac. Brzo nakupljanje tekućine može uzrokovati ozbiljan, brz i bolan porast očnog pritiska.
Infantilni (dječiji) glaukom
Može se javiti rođenjem (kongenitalni glaukom), te između treće i šesnaeste godine života (juvenilni glaukom). Često ima lošiju prognozu nego glaukom koji se javlja kod odraslih osoba.
Sekundarni glaukom
Sekundarni glaukom je često nuspojava povrede ili drugog stanja oka, kao što je katarakta (mrena), dijabetes ili tumor oka. Takođe, lijekovi, kao što su kortikosteroidi, mogu uzrokovati nastanak ovog tipa glaukoma.
Dijagnoza i liječenje glaukoma
Dijagnoza glaukoma zavisi u kojem stadijumu je bolest otkrivena. Ako se sa liječenjem počne na vrijeme, u većini slučajeva je moguće zadržati vid bez većih oštećenja.
Liječenje glaukoma bazira se na kontroli očnog pritiska i smanjenju šanse za nastanak oštećenja očnog živca. Prvi vid liječenja karakteriše se upotrebom kapi koje imaju za cilj smanjenje nastajanja očne vodice ili povećanje njenog oticanja iz oka. Ipak, danas operacije glaukoma uzimaju sve više primata u liječenju, posebno kod pacijenata koji su dugo godina na lokalnoj terapiji kapima, ili kod kojih ukapavanje kapi izaziva alergijske reakcije.
Laserska hirurgija glaukoma predstavlja privremeno rješenje kojim se “pročišćava” trabekularna mreža kroz koju očna vodica prirodno otiče iz oka. Međutim, kod većine pacijenata nakon određenog vremena, trabekularna mreža se ponovo zatvara i očni pritisak raste.
Ex-Press glaukomski šant je trenutno najsavremenija, najefikasnija i najmanje invazivna metoda kojom se kod preko 95% pacijenata trajno koriguje povišen očni pritisak i pacijente oslobađa doživotnog ukapavanja antiglaukomske terapije. Efekti operacije vide se nakon 2-3 dana, a svojom veličinom, koja je manja od vrha jagodice prsta, šant ne ometa normalno funkcionisanje oka.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.