Šta treba znati o senilnoj degeneraciji makule
Senilna degeneracija makule (age-related macular degeneration, AMD) je vodeći uzročnik ireverzibilnog gubitka vida kod osoba starijih od 50 godina.
Šta je AMD? Zapravo se radi o postepenom gubitku centralnog vida zbog uništavanja ćelija u makuli (centralnom dijelu mrežnjače gdje se nalazi najveća gustina fotoreceptora koja je zadužena za detaljan centralni vid). Nakon određenog nivoa gubitka ćelija, AMD onemogućava radnje koje su vezane za vid na blizinu, kao što su čitanje ili pisanje. Osim toga, vožnja automobila takođe nije moguća.
Koji su simptomi AMD-a?
AMD je bezbolna, a u svojim ranim stadijumima nema simtome koje bi pacijent sam primijetio, što joj omogućava da bude neprimjetna sve dok ne napreduje do nivoa kada pacijenti misle da su im potrebne nove naočale. Sa vremenom, predmeti postaju iskrivljeni i tamniji, a „fleke“ koje se javljaju ispred oka sve gušće.
Trebate znati svoje faktore rizika
Godine su najveći faktor rizika za nastanak AMD-a, te kao i rasa i genetski faktori, one su nešto na šta ne možemo uticati. U poređenju sa drugim rasama, bijelci imaju najveće šanse za razvoj AMD-a. Stoga je dobro poznavati medicinsku istoriju svoje porodice i na to upozoriti svog ljekara. Jedan od faktora na koje možemo uticati je pušenje, koje ujedno stvara i mnoga druga stanja koja utiču na vidnu oštrinu.
Vlažnja AMD i suha AMD
Preko 90% svim AMD-a su vezani za suhu formu bolesti. Ona se javlja kada tkivo u makuli postaje tanje nego inače, što dovodi do deponovanja masnih naslaga koje se nazivaju druze. Suha degeneracija je blaža u simptomima, ali može preći u vlažnu formu bolesti.
Kada je u pitanje vlažna AMD, tijelo pokušava da se izbori sa oslabljenim kapilarnim krvnim sudovima mrežnjače na način da utiče na stvaranje novih krvnih sudova koji su nestabilni i skloni curenju. To dovodi do pojave ožiljaka u makuli i još većeg gubitka vida. Vlažna forma mnogo brže napreduje od suhe.
Foto: Canva
Prevencija i usporavanje AMD-a kroz zdrav život
Trenutno ne postoji lijek za senilnu degeneraciju makule, ali to ne znači da smo u potpunosti nemoćni kada je u pitanju ovo oboljenje. Stvaranje i održavanje zdravog načina života će omogućiti očima da imaju najbolje oružje protiv stanja opasnih po vid. To znači da je potrebno u ishrani imati što je moguće više ribe, mrkve, jaja i zelenog lisnatog povrća, te redovno vježbati i izbjegavati opasne navike kao što je pušenje.
Uloga očnog doktora
Najvažnije oružje protiv AMD-a je rano otkrivanje, što znači da je potrebno vršiti redovne oftalmološke kontrole-čak i kada ne osjećamo nikakve probleme sa vidom. Osobe starije od 50 godina (posebno one sa dodatnim faktorima rizika) bi trebali imati godišnje preglede vida kako bi njihov doktor na vrijeme mogao uočiti znakove AMD-a i pokušati uticati na njeno usporavanje.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.