Šta se nalazi unutar ljudskog oka

Ljudsko oko je nevjerovatno kompleksno.

Sve što se u njemu nalazi veličine je čiode, ali ima mogućnost da konvertuje svjetlosne zrake u kontinuirani slijed odloženih, tačnih i pokretnih slika koje razumijemo i na koje reagujemo.

Naš vid nas povezuje sa okolinom bolje i više nego bilo koje drugo čulo koje imamo, te omogućava mnoge naše dnevne aktivnosti (od čitanja i vožnje, do prepoznavanja ljudi koje volimo) mogućim.

Kako naše oči sve ovo rade?

Anatomija ljudskog oka

Ovo nije klasnični rječnik koji se koristi kada se stručno opisuje anatomija ljudskog oka, ali proći ćemo kroz dio koji je direktno vezan za stvaranje slike koju vidimo, počevši od spoljašnjeg dijela oka ka njegovoj unutrašnjosti.

  • Kornea (rožnjača) je providni sloj koji pokriva prednji dio oka i dopušta svjetlosnim zracima ulazak u oko.
  • Iris (dužica) je obojeni, kružni mišić koji se širi i skuplja kako bi kontrolisao količinu svjetla koja može da uđe u oko.
  • Očno sočivo je providni disk sa čijim mijenjanjem oblika oko može da fokusira predmete na različitim udaljenostima (nešto suprotno od sočiva u kameri, koja ne može da mijenja svoj oblik, nego je potrebno manuelno pomjeriti fokus predmeta koji se posmatraju).
  • Retina (mrežnjača) je tanki sloj koji prikuplja vidne informacije sa svoje površine i šalje ih u centar za vid u mozgu radi analize-otprilike jedan milion bita na sekundu

Binokularni vid: kako oči rade zajedno

Pokušajte sljedeće: fokusirajte pogled na određeni predmet, pa zatvorite naizmjenično oba oka. Udaljenost između očiju znači da je slika koju vidite djelimično različita između desnog i lijevog oka, što u pravilu znači da imamo binokularni vid.

Ova razlika je i dobra, jer kreira 3D sliku, te nam na taj način daje dubinu fokusa slike (mogućnost da procijenimo koliko blizu ili daleko su predmeti koje posmatramo).

Vidni korteks u mozgu

Očni živac šalje vidne informacije sve do okcipitalnog dijela velikog mozga na zadnjoj strani glave, odnosno na mjesto gdje se nalazi vidni korteks. Oko 20% ljudskog mozga zaduženo je za procesuiranje slike koju oko vidi, dok drugih 40% pomaže na određene načine, kao što su spajanje vidnih, motornih, dodirnih, logičkih i osjećaja za pažnju.

Mnogo puta u sekundi moramo da analiziramo nove vidne informacije. Na ovaj način imamo osjećaj za situacije, razumijemo ih i djelujemo na osnovu njih.

Ugrađena zaštita i održavanje našeg oka

Dijelovi koji koji ustvari mogu da pretvore svjetlosne signale u sliku bi to teško mogli uraditi bez ostalih struktura koje omogućavanju nesmatanu funkciju oka.

Obrve, kapci i trepavice omogućavaju upravo to. Treptanjem se osvježava suzni film i čisti površina oka. Suzni film funkcioniše zahvaljujući velikom broju žlijezda i kanala.

Podijeli
Bojan Kozomara
Bojan Kozomara

Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.

U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.

Newsletter Updates

Enter your email address below and subscribe to our newsletter

Skip to content