Liječenje katarakte nekad i sad
Samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se dijagnostikuje 20 miliona katarakti kod pacijenata starosti od 40 do 80 godina i iznad.
S vremenom, očno sočivo u vašem oku može postati zamućeno zbog nakupljanja proteina, te pogoršati vidnu oštrinu i prouzrokovati loš vid noću, pojavu rasipanja svjetla i preveliku osjetljivost na svjetlo.
Sve ovo pacijente navodi na češće mijenjanje dioptrijskih naočala, što obično ne pomaže mnogo. Katarakta je vodeći uzrok sljepila u svijetu, a postoji i fascinantna istorija liječenja ovog stanja oka.
Ukratko o istoriji operacija katarakte
Operacije katarakte su zapravo jedna od najstarijih hirurških procedura, sa podacima da je rađena i 600 godina prije nove ere!
U to vrijeme, katarakta je tretirana posebnom tehnikom udarca u oko tupim predmetom, što je posljedično dovodilo do dislokacija (pomjeranja) očnog sočiva u dubinu oka. Ako bi uspijevalo, omogućavalo bi pacijentu da ponovo vidi, ali bez mogućnosti fokusiranja slike koja se gleda.
S vremenom, tupi predmeti su zamijenjeni oštrima, ali tek 1747. godine tehnika je vidjela svoj prvi napredak. Naime, francuski hirurg Jaques Daviel je prvi uradio tzv. ekstrakapsularnu ekstrakciju sočiva, a korišćenje topikalne anestezije je sigurno pridonijelo uspjehu.
Bez obzira na Daviel-ov unapređenje tehnike, i dalje nije postojao način da se zamućeno očno sočivo zamijeni providnim vještačkim.
Claude Monet i hirurgija katarkte 1920-tih
Gubitak vida zbog pojave katarakte bi sigurno bio neprijatan za svakoga, ali slikari su oni koji su posebno onemogućeni u svojim svakodnevnim životnim aktivnostima. Upravo ovo se dogodilo Claude Monet-u, jednom od najpoznatijih francuskih slikara-impresionista.
Claude Monet
U njegovim pedesetim godinama vid mu je ozbiljno oslabio zbog pojave katarakte, što je moglo kasnije da se vidi i po njegovim slikama-boje koje je koristio su postale sve „mrljavije“ i crvenije, a detalji mnogo manje istaknuti.
Ni ostali umjetnici nisu imali više sreće sa hirurgijom katarakte, tako da su svi odlagali operaciju dok god su mogli, i to pokušavajući sa drugim opcijama, kao što su kapi za oči. Negdje 1923. godine Monet je konačno pristao na operaciju, koja mu je i urađena na jednom oku.
Iako je nakon zahvata bio jako nezadovoljan ishodom, uz pomoć posebno izrađenih naočala ipak je mogao da uživa u sjajnom vidu narednih nekoliko godina. I to se moglo vidjeti na njegovim slikama, odnosno izgledale su skoro pa isto dobro kao i njegovi radovi iz 1914. godine.
Moderna hirurgija katarakte
Napredak u plastičnim i silikonskim materijalima konačno je učinilo poboljšanje vida nakon operacije katarakte mogućim, i to bez potreba za nošenjem dioptrijskih naočala sa debelim staklima.
Sada, preko 3 miliona Amerikanaca svake godine uradi operaciju katarakte, a uspješnost je oko 98%. Zahvaljujući upravo tim vještačkim sočivima, pacijenti nakon operacije mogu da imaju maksimalan vid prvi put nakon nekoliko godina, ili čak decenija!
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.