Kako nastaje boja očiju
Melanin absorbuje svjetlo, čak i nešto UV svjetla, koji je važan za iris-dio oko koji kontroliše koja količina svjetla prolazi kroz zjenicu.
Melanin i vrste pigmenta
Postoje dvije vrste melanina koje osobe mogu imati u svom irisu: eumelanin, koji daje boju čokolade, te feomelanin, koji proizvodi različite boje kao što je zelena, svijetlo smeđa i tamno siva.
Plave oči, sa druge strane, dobijaju svoju boju zbog toga što imaju jako malo eumelanina. Pigment, sam po sebi, nije plav, ali način na koji se svjetlo rasipa oko prednje površine irisa se prikazuje kao plava-isto kao što i nebo vidimo kao plavo!
Zelene oči nastaju iz kombinacije obe vrste melanina i toliko malim količinama da i one daju efekat rasipanja svjetla prilikom prolaska kroz prednju površinu irisa.
Smeđe oči imaju dovoljno melanina da nemaju ovaj efekat, dok crvene i „ljubičaste“ oči (veoma rijetko se vide) nastaju zbog ne postojanja melanina, tako da ustvari boja nastaje samo zbog krvnih sudova irisa, ili i zbog rasipanja svjetla po površini irisa. Ovo stanje se tipično javlja u albinizmu.
Koliko su česte različite boje oka?
U različitim dijelovima svijeta različito su zastupljene pojedine boje očiju. Ipak, smeđe oči su ubjedljivo najčešće.
- 70-79% ljudi imaju smeđe oči
- 8-10% ima plave oči
- 5% ima oči boje lješnjaka
- 5% ima svijetlo smeđe oči
- 3% ima sive oči
- 2% ima zelene oči
- Manje od 1% ima crvene ili ljubičaste oči
- Manje od 1% ima heterohromiju (različitu boju dva oka)
Genetika boje oka je komplikovana
Nekada se smatralo da je boja očiju vezana za samo jedan gen, ali u posljednjih nekoliko godina naučnici su otkrili da postoji mnogo više gena koji djeluju u tandemu, te da bilo koji od njih može uticati na nastanak različite boje oka.
Postoje dva gena koja su snažno povezana sa bojom oka, ali čak njih 16 ima određenu ulogu. To znači da nije lako predvidjeti boju oka kod djeteta samo na osnovu boje oka roditelja. Roditelji sa plavim očima neće uvijek imati dijete sa istom bojom očiju.
„Baby blues“
Mnoge bebe su rođene sa plavim ili sivim očima, ali kasnije razviju drugačiju boju oka. Ovakva pojava najčešće se viđa kod beba bijele rase. Razlog mijenjanja boje oka je u tome što je nekada potrebno vrijeme da se ćelije koje stvaraju melanin aktiviraju nakon rođenja i daju drugačiju boju oka.
Drugi načini na osnovu kojih može da se mijenja boja oka
Neke osobe mogu da tvrde da se njihova boja oka mijenja u toku dana, ali zapravo njihove oči različito reflektuju boje sa odjeće koju nose na sebi. Boja oka može da bude različita ako je zjenica različite veličine, ili ako se osoba nalazi u svijetlom ili tamnom okruženju.
Osim zbog djelimične promjene boje tokom vremena zbog veće produkcije melanina u starijem životnom dobu, povreda oka može da izazove trajnu promjenu njegove boje.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.