HealthFlex
×
  • O nama
    • Kontakt
  • Usluge
    • Lasersko skidanje dioptrije
    • Druge metode korekcije dioptrije
    • Korekcija staracke dioptrije (dioptrija za čitanje)
    • Operacija sive mrene
    • Operacija kapaka
    • Operacija glaukoma
    • Liječenje keratokonusa
    • Retinološke usluge
    • Dječija oftalmologija
    • Opšti oftalmološki pregled
    • Terenske ambulante
    • Anesteziološki pregled
  • Tehnologija
    • Centurion fakoemulzifikacijski sistem
    • ARGOS biometar
    • NGENUITY 3D sistem vizuelizacije
  • Blog
  • Cijene
  • Česta pitanja
    • Opšta
    • Refraktivna hirurgija
    • Katarakta
    • Retina
    • Glaukom
    • Kontaktna sočiva
    • Dječija oftalmologija i strabizam
  • Bosanski
  • English

Kako nastaje boja očiju

Kako nastaje boja očiju
16.11.2021Bojan KozomaraOftalmološka istraživanjaboja očijumalaninrazličite boje okavrste pigmenta

Sadržaj članka

  • Melanin i vrste pigmenta
  • Koliko su česte različite boje oka?
  • Genetika boje oka je komplikovana
  • „Baby blues“
  • Drugi načini na osnovu kojih može da se mijenja boja oka
        • Bojan Kozomara

Melanin absorbuje svjetlo, čak i nešto UV svjetla, koji je važan za iris-dio oko koji kontroliše koja količina svjetla prolazi kroz zjenicu.

Melanin i vrste pigmenta

Postoje dvije vrste melanina koje osobe mogu imati u svom irisu: eumelanin, koji daje boju čokolade, te feomelanin, koji proizvodi različite boje kao što je zelena, svijetlo smeđa i tamno siva.

Plave oči, sa druge strane, dobijaju svoju boju zbog toga što imaju jako malo eumelanina. Pigment, sam po sebi, nije plav, ali način na koji se svjetlo rasipa oko prednje površine irisa se prikazuje kao plava-isto kao što i nebo vidimo kao plavo!

Zelene oči nastaju iz kombinacije obe vrste melanina i toliko malim količinama da i one daju efekat rasipanja svjetla prilikom prolaska kroz prednju površinu irisa.

Smeđe oči imaju dovoljno melanina da nemaju ovaj efekat, dok crvene i „ljubičaste“ oči (veoma rijetko se vide) nastaju zbog ne postojanja melanina, tako da ustvari boja nastaje samo zbog krvnih sudova irisa, ili i zbog rasipanja svjetla po površini irisa. Ovo stanje se tipično javlja u albinizmu.

Koliko su česte različite boje oka?

U različitim dijelovima svijeta različito su zastupljene pojedine boje očiju. Ipak, smeđe oči su ubjedljivo najčešće.

  • 70-79% ljudi imaju smeđe oči
  • 8-10% ima plave oči
  • 5% ima oči boje lješnjaka
  • 5% ima svijetlo smeđe oči
  • 3% ima sive oči
  • 2% ima zelene oči
  • Manje od 1% ima crvene ili ljubičaste oči
  • Manje od 1% ima heterohromiju (različitu boju dva oka)

Genetika boje oka je komplikovana

Nekada se smatralo da je boja očiju vezana za samo jedan gen, ali u posljednjih nekoliko godina naučnici su otkrili da postoji mnogo više gena koji djeluju u tandemu, te da bilo koji od njih može uticati na nastanak različite boje oka.

Postoje dva gena koja su snažno povezana sa bojom oka, ali čak njih 16 ima određenu ulogu. To znači da nije lako predvidjeti boju oka kod djeteta samo na osnovu boje oka roditelja. Roditelji sa plavim očima neće uvijek imati dijete sa istom bojom očiju.

„Baby blues“

Mnoge bebe su rođene sa plavim ili sivim očima, ali kasnije razviju drugačiju boju oka. Ovakva pojava najčešće se viđa kod beba bijele rase. Razlog mijenjanja boje oka je u tome što je nekada potrebno vrijeme da se ćelije koje stvaraju melanin aktiviraju nakon rođenja i daju drugačiju boju oka.

Drugi načini na osnovu kojih može da se mijenja boja oka

Neke osobe mogu da tvrde da se njihova boja oka mijenja u toku dana, ali zapravo njihove oči različito reflektuju boje sa odjeće koju nose na sebi. Boja oka može da bude različita ako je zjenica različite veličine, ili ako se osoba nalazi u svijetlom ili tamnom okruženju.

Osim zbog djelimične promjene boje tokom vremena zbog veće produkcije melanina u starijem životnom dobu, povreda oka može da izazove trajnu promjenu njegove boje.

5/5 - (2 votes)
Kozomara profilna 1000x1000 1
Bojan Kozomara
doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije at Spec. bolnica za oftalmologiju "Dr Kozomara" | Website | + posts

Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.

U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.

  • Bojan Kozomara
    https://bolnica-drkozomara.com/author/bojan/
    Moj novi pogled na svijet: Iskustvo operacije katarakte
  • Bojan Kozomara
    https://bolnica-drkozomara.com/author/bojan/
    NGENUITY 3D SISTEM VIZUELIZACIJE - Prvi u BiH
  • Bojan Kozomara
    https://bolnica-drkozomara.com/author/bojan/
    Najsavremeniji aparat ARGOS biometar
  • Bojan Kozomara
    https://bolnica-drkozomara.com/author/bojan/
    „No-Touch“ najmodernija laserska procedura korekcije dioptrije

    Kontakt

    +387 51 439 591
    +387 51 439 592
    +387 66 916 445
    0800 50 113

    info@bolnica-drkozomara.com

    Bulevar srpske vojske 17

    • Konjuktivitis
    • Siva mrena ili katarakta
    • Astigmatizam
    • Nistagmus
    • Dioptrija plus
    • Dioptrija minus
    • Očni pritisak
    • Ablacija
    • Ambliopija
    • Blefaroplastika
    • Glaukom
    • Bol u oku
    Copyright ©2023 sva prava zadržana