Funkcionalna i estetska blefaroplastika U čemu je razlika?
Blefaroplastika predstavlja najizvođeniju estetsku operaciju lica i jednu od najizvođenijih estetskih operacija uopšte. Ipak, nisu sve blefaroplastike striktno estetske i ne rade se uvijek samo zbog poboljšanja izgleda.
Postoje situacije kada blefaroplastika mora da se uradi kako bi se održala funkcionalnost vida i smanjila šansa za česte upale oka.
Estetska blefaroplastika
Kao što je već napomenuto, ovo je ujedno najčešća estetska operacija lica. Blefaroplastikom se uklanja višak kože gornjih kapaka i/ili masne „kesice“ na donjim kapcima, kako bi se poboljšao izgled regije oko oka, a samim tim i izgled cijelog lica.
Estetska blefaroplastika može da „podmladi“ lice i za nekoliko godina, ali može da i poboljša i olakša pojedine svakodnevne aktivnosti, kao što je npr. šminkanje kod žena.
Foto: unsplash
Estetska blefaroplastika se ne savjetuje u radoj mladosti, odnosno najbolje ju je uraditi nakon 45. godine, kada će zapravo jednom urađena operacija biti i doživotna.
Funkcionalna blefaroplastika
Sa druge strane, postoje pacijenti koji zbog naglog gubitka kilograma, brzog starenja, ili korišćenja lijekova i preparata koji utiču na kvalitet kože lica imaju veliki višak kože na gornjim kapcima, a koji ujedno može da utiče i na njihov vid.
Naime, sigurno ste znali ili znate osobe, možda i iz vašeg bližeg okruženja, koji su često starije životne dobi i koji imaju toliko viška kože na gornjim kapcima da im se oči jedva vide, posebno na spoljašnjoj strani kapaka.
Od njih ćete čuti i to da su im oči teške, da ih jedva otvaraju, ali i da im se suzilo vidno polje u spoljašnjem dijelu. U ovom slučaju blefaroplastika nije estetska, nego striktno funkcionalna. Efekti su vidljivi već nakon nekoliko dana, a osim poboljšanja kvaliteta izgleda lica koji je neizbježan, pacijentima se omogućava i znatno bolji vid.
Iako do sada naučno nije dokazano, postoje indicije da se smanjenjem količine kože gornjih kapaka mogu smanjiti i hronične upale površine oka. Vjeruje se da je upravo višak kože pogodno mjesto za povećano nakupljanje bakterija koje prirodno imamo na našem licu, a koje onda migriraju putem trepavica na površinu našeg oka i stvaraju upale.
Koji god da je razlog za blefaroplastiku, važno je znati da je sam zahvat u rukama iskusnog operatera siguran i da samo zahvat može umnogome da poboljša kvalitet života svakog pacijenta.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.