Samo u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se dijagnostikuje 20 miliona katarakti kod pacijenata starosti od 40 do 80 godina i iznad.

S vremenom, očno sočivo u vašem oku može postati zamućeno zbog nakupljanja proteina, te pogoršati vidnu oštrinu i prouzrokovati loš vid noću, pojavu rasipanja svjetla i preveliku osjetljivost na svjetlo.

Sve ovo pacijente navodi na češće mijenjanje dioptrijskih naočala, što obično ne pomaže mnogo. Katarakta je vodeći uzrok sljepila u svijetu, a postoji i fascinantna istorija liječenja ovog stanja oka.

Ukratko o istoriji operacija katarakte

Operacije katarakte su zapravo jedna od najstarijih hirurških procedura, sa podacima da je rađena i 600 godina prije nove ere!

U to vrijeme, katarakta je tretirana posebnom tehnikom udarca u oko tupim predmetom, što je posljedično dovodilo do dislokacija (pomjeranja) očnog sočiva u dubinu oka. Ako bi uspijevalo, omogućavalo bi pacijentu da ponovo vidi, ali bez mogućnosti fokusiranja slike koja se gleda.

S vremenom, tupi predmeti su zamijenjeni oštrima, ali tek 1747. godine tehnika je vidjela svoj prvi napredak. Naime, francuski hirurg Jaques Daviel je prvi uradio tzv. ekstrakapsularnu ekstrakciju sočiva, a korišćenje topikalne anestezije je sigurno pridonijelo uspjehu.

Bez obzira na Daviel-ov unapređenje tehnike, i dalje nije postojao način da se zamućeno očno sočivo zamijeni providnim vještačkim.

Claude Monet i hirurgija katarkte 1920-tih

Gubitak vida zbog pojave katarakte bi sigurno bio neprijatan za svakoga, ali slikari su oni koji su posebno onemogućeni u svojim svakodnevnim životnim aktivnostima. Upravo ovo se dogodilo Claude Monet-u, jednom od najpoznatijih francuskih slikara-impresionista.

Claude Monet

U njegovim pedesetim godinama vid mu je ozbiljno oslabio zbog pojave katarakte, što je moglo kasnije da se vidi i po njegovim slikama-boje koje je koristio su postale sve „mrljavije“  i crvenije, a detalji mnogo manje istaknuti.

Ni ostali umjetnici nisu imali više sreće sa hirurgijom katarakte, tako da su svi odlagali operaciju dok god su mogli, i to pokušavajući sa drugim opcijama, kao što su kapi za oči. Negdje 1923. godine Monet je konačno pristao na operaciju, koja mu je i urađena na jednom oku.

Iako je nakon zahvata bio jako nezadovoljan ishodom, uz pomoć posebno izrađenih naočala ipak je mogao da uživa u sjajnom vidu narednih nekoliko godina. I to se moglo vidjeti na njegovim slikama, odnosno izgledale su skoro pa isto dobro kao i njegovi radovi iz 1914. godine.

Moderna hirurgija katarakte

Napredak u plastičnim i silikonskim materijalima konačno je učinilo poboljšanje vida nakon operacije katarakte mogućim, i to bez potreba za nošenjem dioptrijskih naočala sa debelim staklima.

Sada, preko 3 miliona Amerikanaca svake godine uradi operaciju katarakte, a uspješnost je oko 98%. Zahvaljujući upravo tim vještačkim sočivima, pacijenti nakon operacije mogu da imaju maksimalan vid prvi put nakon nekoliko godina, ili čak decenija!