Čudne i fascinantne oči životinja
Samo zato što liječim oči ljudi, ne znači da ne možemo malo cijeniti i jedinstvenost očiju životinjskog svijeta.
U zavisnosti od toga kako love (ili izbjegavaju da postanu lovina), gdje obitavaju, pa čak i koliko su velike, životinje imaju veliki spektar adaptacije vida koje ljudske oči nemaju. A ovo su samo neke od njih.
Super brzi vid vilinskih konjica
Ljudske oči percipiraju slike u rasponu od 60 slika u sekundi. Zahvaljujući tome, kada gledamo film, zapravo vidimo kontinuiranu sliku, a ne više posebnih fotografija.
Foto: unsplash
Vilinski konjici, sa druge strane, vide 200 slika u sekundi. Njihove složene oči mogu takođe da procesuiraju nekoliko hiljada slika odjednom, umjesto pojedinačno za svako oko. I zato ove životinje primjećuju sve!
Ugrađena, organska ogledala
Jeste li ikada noću lampom prosvijetlili prostor oko vas i primijetili dva jaka svjetla koja gledaju tačno u vas? Moguće je da ste naišli na psa, mačku li rakuna. Šta zapravo omogućava očima pojedinih vrsta životinja da zasvijetle u tami? U pitanju je jedan specifičan anatomski dio njihovog oka poznatiji kao tapetum lucidum.
Nalazi se odmah iza mrežnjače i ima funkciju ogledala. Ova karakteristika životinjskih očiju omogućava im mnogo bolji vid noću, jer zahvaljujući tapetum lucidum svjetlo dva puta dolazi do retine.
Ipak, nije sve tako savršeno. Zbog ovog fenomena, vid životinja je mutniji, a slika udaljenija. Čak i da im se propišu naočale, slika bi bila ista. Koliko god dobar noćni vid bio interesantan, ipak bismo svi više voljeli da imamo dobru oštrinu vida.
Ptičji vid
Mnoge životinje vide dosta veći spektar boja od nas. Psi nemaju čepiće koji su osjetljivi na crvenu boju, tako da su jedine boje koje vide u rasponu od žute, preko braon, do plave.
Foto: unsplash
Mačke imaju isti problem, ali i krave, tako da crvena boja toreadora nije sigurno ono što bika razjari u areni. Sa druge strane, pčele i leptiri vide mnogo više boja od nas, čak i ultravioletne boje. I ptice mogu vidjeti u ultravioletnom spektru, što im pomaže u traženju hrane.
Velika mačke, kućne mačke i veličina zjenica
Sigurno ste primijetili da lavovi i tigrovi imaju velike, okrugle zjenice, dok kućne mačke imaju vertikalno razvučene zjenice. Postoji i fascinirajući razlog za to.
Vertikalno razvučene zjenice pomažu malim predatorima da bolje love svoj plijen nisko na zemlji, što nije slučaj za velike predatore.
Foto: unsplash
Zato druge vrste životinja, kao lisice i aligatori, imaju vertikalno razvučene zjenice, dok velike mačke, vukovi i price imaju okrugle.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.