10 iznenađujućih činjenica o našim očima
Svi mi imamo oči, ali ne znamo svi koliko su one zaista nevjerovatne. U svakom trenutku hiljade očiju mogu da nas posmatraju, a osim toga mogu da čuvaju više tajni nego što mislimo. Uzmimo ove iznenađujuće činjenice na primjer:
- Ćelije koje se nalaze u našoj mrežnjači zapravo rade po vrlo sličnom principu kao pikseli u fotoaparatu, te nam slike kao sa fotoaparata dolaze i prikazuju se gde god da gledamo. Dakle, spustimo taj fotoaparat i prestanimo da radimo “selfie” – najbolji objektiv je u našim očima.
- Ljudsko oko koristi bezbroj slojeva nervnih ćelija kako bi uhvatilo svjetlost i pretvorilo je u sliku, a najviše fascinira činjenica da ove ćelije zapravo komuniciraju međusobno i stimulišu jedna drugu.
- Ljudsko tijelo nije simetrično i ima dominantno oko kao što ima dominantnu ruku. Postoje čak i testovi koji se mogu raditi kako bismo to i provjerili.
- Ljudi čije je lijevo oko dominantno imaju tendenciju da bolje prepoznaju simbole i čitaju brže od onih kojima je desno oko dominantnije.
- Svako ima slijepu tačku u svom vidnom polju, ali naučnici su otkrili vježbu koja, kada se koristi pravilno, može da učini da se slijepa tačka smanji tokom nekoliko mjeseci.
- Naše oči stvaraju dvije različite vizuelne opcije za naš mozak kako bi izabrao najbolju, a zatim i fokusirao te dvije slike zajedno i stvorio jednu sliku. Ovo je poznato kao binokularni vid.
- Oči se širom otvore kada smo uzbuđeni i škilje kada smo umorni ili nezadovoljni. To je evolutivna adaptacija koja reguliše količinu svjetlosti koja ulazi u naše oči, štiteći nas od nečega što zaista ne želimo da vidimo.
- Vremenom, receptori boja u oku poznati kao “kupasti” gube osjetljivost i postaju manje senzibilni. Srećom, vizuelni dio mozga se rekalibriše kako starimo, tako da taj gubitak ne utiče na našu sposobnost da opstanemo u šarenom svijetu.
- Očne jabučice nikada ne miruju. Njihovi mali trzaji i pokreti se zovu mikrosakade i oni se javljaju tri do četiri puta u sekundi. Pokazalo se da su brži od ljudskog otkucaja srca.
- Ukoliko osoba oslijepi, mozak zapravo može da osmisli drugi način kako bi osoba mogla da vidi. Kada oči ne snabdijevaju mozak vizuelnom informacijom on počinje da skuplja podatke sa drugih lokacija u organizmu- kao što su naše uši, prsti i drugi osjetljivi dijelovi tijela.
Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju "Dr Kozomara" Banja Luka.
U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.