Na očni pregled ili test vida uglavnom idemo kada primjetimo neki određeni problem ili simptom, a u današnjem tekstu ćemo vam pojasniti koji sve simptomi ukazuju na to da vam je potreban oftalmološki pregled te kako da se pripremite za pregled oka.

Šta podrazumijeva očni pregled?

Očni pregled uključuje cijeli niz testova pomoću kojih bi trebalo da se procijeni koliko dobro vidite i kakvo je opšte stanje vaših očiju. Tokom samog pregleda oka, oftalmolog će koristiti brojne instrumente, a svaki od njih ispituje razlličite aspekte vašeg vida i zdravlja očiju.

Očni pregled pomaže da se detektuju problemi koje eventualno imate sa očima u njihovom ranom stadijumu što je od velike važnosti kako bi se stanje lakše i uspješnije liječilo. Redovan oftalmološki pregled će vam pomoći da korigujete i pod kontrolom držite promjene u vidu, a na svakom ćete dobiti neophodne savjete u vezi njege očiju. U slučaju da želite da rezervišete termin za očni pregled u našoj klinici, to možete uraditi klikom na ovaj link.

Kada je pravo vrijeme za oftalmološki pregled kod djece i odraslih?

Postoji nekoliko faktora koji određuju kada bi trebalo prvi put da odete na očni pregled i koliko često bi trebalo da idete na redovne kontrole kod oftalmologa. Ovo su samo neke od važnih odrednica koje bi trebalo da pratite i uzmete u obzir, u svakom slučaju vaš oftalmolog će vam već nakon prve posjete reći koliko često je potrebno da dolazite i obavljate redovne kontrole.

Očni pregled kod djeca do tri godine

Kad je u pitanju očni pregled kod djece mlađe od tri godine, pedijatar će za vrijeme redovnih kontrola pregledati oči i pratiti razvoj te obratiti pažnju na probleme sa očima koji se najčešće pojavljuju u tom uzrastu. Samo neki od njih su: lijeno oko, strabizam ili neusklađene oči.  Detaljniji pregled očiju kod djece se uglavnom radi između 3 i 5 godina kada se mogu ustanoviti problemi sa vidom i poravnjanje očiju.

Pregled oka kod djece školskog uzrasta

Kada dijete krene u školu potrebno je nešto više pažnje obratiti na vid i redovo ih voditi na kontrole pored sistematskih pregleda koje organizuje škola. Obratite pažnju na to da li dijete škilji kada gleda, da li se približava ekranu ili knjigu prinosi blizu očiju. Razgovarajte i sa nastavnicima, pitajte da li su primjetili da dijete ima problema sa čitanjem sa table, a na prvi znak da dijete ima problema sa vidom odmah posjetite oftalmologa.

Test vida kod odraslih

Ukoliko nemate nekih vidnih problema, preporučuje se da u svojoj odrasloj dobi kod oftalmologa odlazite svake dvije godine, do 60. godine, a kasnije i češće, jednom godišnje. Osobe koje bi trebalo češće da odlaze na preglede očiju su oni koji imaju određene faktore rizika kao što su:

• Nasljedne bolesti u porodici (glaukom, makularna degeneracija…)
• Dijabetes ili povišen krvni pritisak
• Zanimanja u kojima su oči posebno opterećene i postoji rizik od povreda
• Uzimanje terapije koja bi kao nuspojavu mogala imati probleme sa očima
• Ranije povrede očiju ili operacije

Postoje određeni znakovi i simptomi zbog kojih bi trebalo da idete kod oftalmologa čak i ako još uvijek nije vrijeme za redovan pregled.  Ako primjetite neke od simptoma koje ćemo u nastavku teksta navesti, trebalo bi odmah da zakažete pregled kod oftalmologa, a u nekim slučajevima i da potražite hitnu medicinsku pomoć.

• Nagla pojava smetnji vida kao što je bljesak ipred očiju ili pomračenje. Iako neki od ovih simptoma mogu biti normalna pojava koja dolazi sa godinama, ali i znak nekog ozbiljnijeg stanja kao što su odvajanje mrežnjače, ogrebotina ili rupica na mrežnjači zato ih nikako ne bi trebalo ignorisati. U slučaju ovih simptoma odmah zakažite očni pregled kako biste smanjili rizik od gubitka vida.
• Iznanadno zamagljen vid ili problemi sa fokusiranjem mogu biti znak nekog većeg zdravstvenog problema i uvijek im je potrebno pristupati sa određenom dozom opreza. Ako vam se vid magli povremeno i limitiran je na samo jedno oko, trebalo bi da zakažete očni pregled što prije.
• Postepeno zamućenje vida je vrsta degeneracije vida koja se postepeno dešava tokom vremena. Ako primjetite da povremeno kada čitate ili gledate u telefon mahinalno mičete predmete dalje od očiju, vrijeme je da odete na očni pregled. Isti je slučaj i ako imate potrebu da se približite predmetima da biste ih bolje vidjeli.
• Škiljenje je prva reakcija organizma na problem sa vidom isto kao i žmirkanje. Na taj čin na neki način smanjuje se ulazak svjetlosti u oko čime se smanjuje rasipanje svjetlosti i to nam daje privid da vidimo bolje nego što zaista vidimo. Škiljenje je obično prvi znak da će vam biti potrebne naočare.  Škiljenje u kombinaciji sa “lijenim okom” je definitivno znak da je vrijeme za pregled oka ili test vida, posebno ako su djeca u pitanju.
• Glavobolje takođe mogu biti znak brojnih problema, ali mogu ukazivati i na problem sa vidom. Promjene u vidu su u početku prilično spore i neprimjetne, ali hronična glavobolja može biti znak upozorenja da bi trebalo da obavite pregled oka.
• Bol u oku ili zamor očiju obično ne bi trebalo da predstavljau veliki problem i samo su znak da vam je potreban odmor i više sna. Isto tako ovo može biti posljedica alergija koje su sada aktuelne, ali ako bol u očima osjetite nekoliko dana uzastopno, posebno ako je povezan sa pomjeranjem očne jabučice, onda bi ipak trebalo da se javite doktoru i obavite očni pregled.
• Osjetljivost na svjetlost može biti simptom raznih oboljenja oka, među kojima je i infekcija oka i ako imate problema sa osjetljivošću na svjetlost, obavezno zakažite pregled kod oftalmologa.
• Infekcija oka se može lako otkriti jer su samo neki od simptoma otok očnih kapaka, svrab, crvenilo, roze boja beonjača i/ili iscjedak. Na bilo kojih od ovih simptoma trebalo bi da se javite oftalmologu kako biste na vrijeme počeli sa terapijom. Neke od infekcija kao što su konjuktivitis su izuzetno zarazne i treba ih liječiti što prije i u tom slučaju neophodno je da se zakažete za oftalmološki pregled.
• Svaka povreda oka treba da se pregleda od strane doktora i u tom slučaju nemojte raditi kompromise da ne bi došlo do većih oštećenja.

Ukoliko vam je potreban očni pregled u slučaju da ste se prepoznali u jednom od navedenih simptoma, vaš termin možete da zakažete klikom na ovaj link.

Kako se pripremiti za očni pregled?

Kada budete zvali vašeg oftalmologa da se zakažete za pregled oka obavezno naglasite kakav problem imate, a prije pregleda napravite listu pitanja koja želite postavite vašem oftalmologu. Isto tako, obavezno naglasite ukoliko pijete određenu terapiju i upoznajte oftalmologa sa istorijom bolesti. Pregled očiju može trajati od pola sata do nekoliko sati u zavisnosti od opreme koja se koristi. Tokom opšteg pregleda najvjerovatnije ćete proći neke od sljedećih testova:

• Test pomijeranja očiju tokom koga će oftalmolog pratiti pokrete oka pomoću prsta ili olovke.
• Test poklopca govori koliko vaše oči rade zajedno, podrazuijeva da se pacijent zagleda u malu metu na određenoj udaljenosti, a ljekar će pokriti jedno pa drugo oko i posmatrati kako se oči kreću.
• Test za zjenice pomaže da ljekar prati kako se zjenice prilagođavaju svjetlu i predmetima koji se nalaze u blizini očiju.
• Test vida se rijetko preskače kad je pregled oka u pitanju, a to podrazumijeva čitanje slova sa kartice na zidu. Testira se jedno po jedno oko da bi se bolje odredila dioptrija plus ili dioptrija minus.
• Test refrakcije se obično radi kad je u pitanju pregled za kontaktna sočiva i tokom ovog pregleda se uglavnom koristi kompjuterski refraktor.
• Biomikroskop je uređaj koji uvećava i osvjetljava prednju stranu oka, a obično se koristi za provjeru rožnjače, irisa, sočiva i zadnjeg dijela oka kako bi se što preciznije ustanovilo stanje oka.
• Retinalni pregled ili oftalmoskopija je pregled vida tokom koga se šire zjenice pomoću oftalmoskopa da bi se vidio zadnji dio oka, mrežnjača, krvni sudovi, tečnost u očima i glava vidnog nerva.

Pregled oka za glaukom

Pregled oka za glaukom je procedura koja provjerava da li je pritisak tečnosti u očima unutar normalnog obima. Pregled oka je brz, bezbolan i može se izvršiti na nekoliko načina. Pregled oka se može obaviti pomoću tonometra koji je najprecizniji kada je u pitanju pregled vida ove vrste, a tu je i širenje zjenica pomoću kapi koje traje nešto duže. Širenje zjenica omogućava ljekaru da što bolje vidi zadnji dio oka. I na kraju tu je perimetrija ili test vizuelnog polja, područja koje vidite ispred sebe bez pomjeranja očiju. Koristeći jedan od tri testa, oftalmolog preslikava ono što vidite na ivicama vidnog polja i ta mapa se koristi za dijagnozu stanja oka.

Nadamo se da ste čitanjem ovog teksta uspjeli dobiti sve odgovore na pitanja koje ste imali u vezi toga kada je potrebno da obavite očni pregled ili test vida.

U nastavku vam preporučujemo da pročitate i: Blefaroplastika – Zatezanje donjih i/ili gornjih očnih kapaka (DA LI VAM JE POTREBNA?)