Šta je trajno oštećenje vida, koji su uzroci i vrste, te kako se definišu loš vid i sljepilo. Edukativni vodič Bolnice Dr Kozomara.
Nisu svi problemi sa vidom jednostavno rješivi nošenjem naočala ili kontaktnih sočiva.
Kada je vid toliko loš da dioptrijska sočiva ne mogu naprviti poboljšanje, takvo stanje se naziva trajno oštećenje vida. Važno je da se zna koji su to tačno problemi, jer bez obzira da li su direktno vezani za nas ili ne, moramo biti dovoljno informisani kako bismo pomogli onima koji ih imaju.

Od problema nastalih odmah nakon rođenja pa sve do genetskih poremećava vida, postoji mnogo razloga koji mogu dovesti do trajnog gubitka vidne oštrine. Ostali razlozi se mogu svrstati u bolesti oka kod osoba starije životne dobi, ili kod povreda oka. Kako bismo spriječili neke od njih, možemo nositi zaštitne naočale kako bismo sačuvali oči od povreda, a isto tako možemo voditi zdrav način života i sačuvati vid u starosti. U nekim slučajevima, pojedini hirurški zahvati mogu poboljšati stanje, pa čak i popraviti vid. Međutim, oštećenja vida ne mogu uvijek biti liječena, korigovana i izbjegnuta.
Oštećenja vida nisu ista kod svih osoba, a neke od razlika su povezane sa pojedinim uzrocima nastanka. Na primjer, glaukom prvo oštećuje periferni vid, dok makularna degeneracija stvara probleme kod centralnog vida. Takođe postoje problemi kao što su osjetljivost na svjetlo (fotofobija), duple slike (diplopija), zamagljenje vida i smanjenje osjećaja boja.
Ako osoba ima manje od 30% vida i ako taj vid ne može biti poboljšan nošenjem naočala ili kontaktnih sočiva, onda se smatra da osoba ima loš vid. Međutim, ako je vidna oštrina manja od 1% sa naočalama/kontaktnim sočivima, onda je smatraju slijepima.
Bilo bi lako da se pod sljepilom podrazumijeva samo gubitak vida, ali ni ono nije isto za sve ljude. Neke osobe su slijepe od rođenja, dok druge izgube vid nekada tokom života. Sljepilo može nastati naglo ili postepeno, te neke osobe imaju potpuno sljepilo, dok druge mogu da razlikuju svjetlo do tame.
Kao što je i napomenuto, postoje stvari koje možemo izbjeći ili umanjiti kako bismo smanjili mogućnost nastanka trajnog oštećenja vida. U ovome znatnu ulogu ima i napredak u medicini i tehnologiji, što će sigurno doprinijeti poboljšanju stanja kod mnogih slijepih osoba. Do tada, zadržite zdrave navike i čuvajte svoje oči, te budite prijatni i dostupni svima onima koji imaju ozbiljne probleme vida.
Rano otkrivanje čuva vid. Zakažite redovan oftalmološki pregled u Bolnici Dr Kozomara i pratite zdravlje svojih očiju.
Stanje kada je vid toliko loš da dioptrijska sočiva ne mogu napraviti poboljšanje.
Loš vid: manje od 30% vida koji se ne može poboljšati naočalama ili sočivima. Sljepilo: vidna oštrina manja od 1% sa naočalama/kontaktnim sočivima.
Da. Na primjer, glaukom prvo oštećuje periferni vid, dok makularna degeneracija stvara probleme kod centralnog vida.
Koliko traje oporavak nakon blefaroplastike gornjih kapaka, kako se čuvaju oči i šta se treba izbjegavati. Detaljni vodič Dr Kozomara.
Pročitajte više
Vrste izraslina na očnim kapcima (bradavice, ksantelazme, ječmenik), kada su bezopasne i kada ih treba ukloniti ili pregledati. Dr Kozomara.
Pročitajte više
Šta su floteri („mušice", crne tačkice) pred očima, kada su bezopasni, a kada su hitan znak za oftalmologa. Objašnjava Bolnica Dr Kozomara.
Pročitajte više