Ambliopija ili slabovidnost (UZROCI, SIMPTOMI I LIJEČENJE)

U tekstu koji slijedi napisali smo detaljan vodič koji će vam dati jasne i konkrnete odgovore na pitanje šta je to slabovidnost ili ambliopija. Saznaćete šta uzrokuje slabovidnost, koji su simptomi karakteristični za ambliopiju, koje vrste slabovidnosti postoje, kako se ambliopija liječi i postoje li vježbe koje vam mogu pomoći da se riješite ove bolesti oka.

Šta je ambliopija?

Ambliopija ili slabovidnost je bolest oka koja prvenstveno uzrokuje oštećenje vida. Poznata i kao "lijeno oko", ambliopija ili slabovidnost dovodi do smanjenja vida kod jednog oka što dovodi do smanjenog fokusa na različite objekte koji se posmatraju. Poremećaj vida kod djece ili slabovidnost je moguće ispraviti samo ako se liječi u ranom djetinjstvu. Tretman može uključivati naočale sa dioptrijom, ​​trening ili vježbanje "lijenog" oka, često prekrivanjem zdravog oka flasterom, sve dok zahvaćeno oko ne izgradi snagu odnosno dok se ne poboljša vid.

Karakteristično za ambilopiju je i škiljenje ili kada dijete gleda očima ukršteno, a naziva se strabizam. Slabovidnost može da bude uzrokovana i time što se oko ne koristi, na primjer u slučaju urođene mrene ili djelomičnog odsustva šarenice.

Razvoj vida započinje rođenjem i nastavlja se do 8 godine života.

Slabovidnost - uzroci

Osnovni uzrok slabovidnosti kod djece je:

• strabizam ili razrokost
• refraktivna anomalija (dioptrija)
• zamućenje očnog sočiva

Takođe, povećan faktor rizika od da se pojavi slabovidnost može da bude:

• prerano rođenje
• poremećaj u razvoju
• nasljedni faktor

Refraktivne anomalije oka

Tri osnovne refraktivna anomalije oka su kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam. Ove tri refraktivne greške možemo da imamo u bilo kojoj životnoj dobi.

Najčešća refraktivna anomalija kod djece je kratkovidnost (miopija) i očituje se na nekoliko načina: škiljenje ili skupljanje kapaka, prinošenje teksta ili slike jako blizu očiju i približavanje očiju ili lica jako blizu TV ili dr ekranima kako bi osoba mogla bolje da vidi.

Kod dalekovidnosti dijete dobro vidi na daljinu, a ne vidi dobro na blizinu. Glavobolja je jedan od simptoma dalekovidnosti kod djece budući da se dijete trudi da samom sebi stvori čistu sliku koju zapravo ne vidi dobro. U tom procesu zapravo radi hiperfunkciju mišića (cilijarnog mišića) akomodacije - odnosno mogućnost oka da jasno vidi i na blizinu i daljinu bez nošenja naočala. Ukoliko se cilijarni mišić predugo i prečesto koristi, javlja se bol koju djeca opisuju kao bol oko oka.

Astigmatizam je anomalija oka gdje meridijani rožnjače oka nisu isto zaobljeni cijelom svojom dužinom pa rožnjača može da izgleda pomalo ispupčeno. Kod astigmatizma postoji jedna specifičnost koju dijete radi, a koju roditelji mogu da primjete, a to je položaj glave kod djece dok obavljaju određene stvari. Da bi dijete popravilo vidni ugao pod kojim je meridijan ispupčen više u odnosu na ostali dio, ono naginje glavu na jednu stranu, a posebno ako radi nešto na blizinu (piše, čita, crta). Kod ovakvih simptoma može da se sumnja na astigmatizam i važno je javiti se ljekaru specijalisti. Ukoliko vam je potreban oftalmološki pregled vaš termin možete da zakažete klikom na ovaj link.

Oštećenje vidne oštrine

Samo se vizualne informacije iz oka koje su pravilno usmjerene prenose u vizualni centar mozga i razvija se vid oka, dok vizualne informacije iz oka koje škilji, ‘’bježi’’ ostaju neiskorištene, a vid se ne razvija. To se naziva funkcionalna slabovidnost ili ambliopija.

Mogu biti velike razlike u lomnoj snazi ​​očiju tako da je slika jednog oka oštra, a kod drugog zamagljena. Vizualni centar u mozgu uspoređuje kvalitetu slika i koristi samo informacije oštrog oka. Ono oko koje je zamućeno ostaje nerazvijeno.

Funkcionalno oštećenje vida (ambliopija) također može da bude uzrokovano oštećenjem kapka, oka ili vidnog živca, kao što je, recimo, prirođena mrena (katarakta) kod beba, koja sprečava prenos oštre slike u vizualno središte mozga.

Ukoliko roditelji uoče gore navedene uzroke, potrebno je dijete uputiti oftalmologu radi uspostavljanja ispravne dijagnoze i adekvatnog tretmana. Dijete obično ne pokazuje simptome jer dobro vidi samo jednim okom. Takođe, znakovi koji upućuju da je u pitanju slabovidnost kod malog djeteta mogu biti strabizam ili nistagmus (drhtanje očiju).

Slabovidnost kod djece i važnost ranog pregleda vida

Ukoliko sumnjate da dijete ima jednostranu ambliopiju ili slabovidnost možete da ga jednostavno testirate tako što ćete prvo pokriti jedno pa onda drugo oko. Pokrijte svojom rukom djetetovo oko. Ukoliko dijete  brzo sklanja ruku i negoduje, to bi moglo biti zato što pokrivate oko dobrog vida (neambliopijsko), odnosno dijete je prisiljeno vidjeti ambliopijskim/oštećenim okom, a dijete to ne želi zbog slabe vidne oštrine tog oka. Tada se može sumnjati na slabovidnost.

Naravno, ovakav test nije zamjena za adekvatan pregled koji obavlja oftalmolog koji će uspostaviti dijagnozu i uvijek savjetujemo da ukoliko imate bilo kakvu sumnju, odmah kontaktirate svog doktora. Najbolji način za prevenciju ambliopije je testiranje vida predškolske djece - najčešće u uzrastu od 4 godine. Termin za oftalmološki pregled možete da zakažete ovdje.

Važno je opet napomenuti da se vid kod čovjeka razvija do njegove 8. godine života pa se tako i ambliopija može potpuno izliječiti do navršenih 8 godina, zato je važna pravovremena dijagnoza i adekvatan tretman. Zanemarivanje ovoga problema može dovesti do ozbiljnih komplikacija pa i do potpunog sljepila.

Vrsta liječenja funkcionalne slabovidnosti (ambliopije) zavisi od njenog uzroka. Najčešći tretman su naočale za ispravljanje refraktivnih grešaka oka, drugim riječima naočale sa dioptrijom. Ponekad, ukoliko je potrebno, liječi se okluzija oka (središnja vena mrežnjače)

Ambliopija - vrste

Tri su vrste slabovidnosti (ambliopije):

• Strabizmička ambliopija
• Refraktivna slabovidnost
• Deprivacijska ambliopija ili slabovidnost

Strabizmička kratkovidnost jedan je od najčešćih uzroka bolesti. Mozak ignoriše vizualni unos informacija kod oštećenog oka, da bi izbjegao dvostruki vid. Takvo stanje dovodi do ambliopije u tom oku (škiljenje).

Refraktivna ambliopija se takođe očituje škiljenjem. Ponekad strabizam dovodi do neujednačene refraktivne greške u očima, uprkos savršenoj prilagodbi oka. Jedno oko može biti kratkovidno ili dalekovidno, dok drugo oko ima bolji vid. Jedno oko takođe može imati astigmatizam, dok drugo oko nema. Kada se to dogodi, mozak se oslanja na bolje oko i ignoriše zamagljeni vid s drugog oka, što uzrokuje slabovidnost u tom oku. Ova vrsta škiljenja naziva se refraktivna ambliopija (ili anisometropna ambliopija).

Deprivacijska ambliopija ili vrsta škiljenja koje se pojavljuje zato što nešto blokira ulazak svjetlosti, primjer je urođena siva mrena. Deprivacijska slabovidnost bi trebala da se liječi brzom operacijom mrene kako bi se omogućio normalan razvoj vida i spriječilo njegovo oštećenje.

Liječenje ambliopije i vježbe za oči

U slučajevima refraktivne ambliopije, normalan vid se postiže, na oba oka, naočalama ili sočivima. Obično je potrebno preklapanje ili povijanje boljeg oka. Ovom vježbom mozak se tjera da ispravi vid u škiljećem oku odnosno smanji slabovidnost.

Liječenje strabizmičke ambliopije ili slabovidnosti (strabizam uzrokovan neusklađenim očima) često uključuje operaciju radi izjednačavanja očiju, nakon čega slijedi vježbanje i upotreba očnih flastera preko dominantnog oka i očna terapija kako bi oba oka mogla zajedno raditi jednolično.

Nakon toga potrebno je nositi očni flaster do šest sati dnevno tokom nekoliko sedmica kako biste prisilili mozak da pravilno koristi škiljeće oko. Flaster (okluder) je potrebno staviti preko oka, a ne na naočale kako bi se onemogućilo da oko gleda sa strane. Dokazano je da je efekt okluzije veći ukoliko dijete radi nešto na blizinu (crtanje, čitanje, pisanje). S obzirom na to da se djeca često opiru nošenju flastera, potrebno je puno strpljenja i upornosti kako bi se postigao željeni efekt. Dijete koje jako slabo vidi na nepokriveno oko više će se opirati zatvaranju dominatnog oka nego ono s boljim vidom. Roditeljima bi to trebalo biti znak za još veću upornost i strpljenje. Ako imate problema s djetetom koje uklanja očni flaster, umjesto toga možete odabrati posebno dizajnirano protetsko sočivo koje blokira ulazak svjetlosti u dobro oko. Iako su protetska sočiva skuplja od očnih flastera i zahtijevaju određeni pregled i prilagodbu oku, mogu da naprave znatan napredak u teškim slučajevima liječenja ambliopije, kada očni flaster ne djeluje tako dobro.

Kod neke djece atropinske kapi za oči djeluju vrlo dobro za liječenje škiljenja. Jedna kap u zdravo oko svaki dan može biti dovoljna da se vid ispravno koriguje. Atropin zamućuje vid izbliza u dobrom oku, prisiljavajući vaše dijete da više koristi škiljeće oko, gdje ga zapravo jača, a da dijete ne mora koristiti očni flaster. Prednost primjene atropinskih kapi za oči je ta što im nije potrebna stalna budnost kako bi se osiguralo da je vaše dijete pravilno koristi u usporedbi s očnim flasterom.

Međutim, atropin ima nuspojave koje treba razmotriti - uključujući fotosenzibilnost (jer se zjenica dobrog oka neprestano širi).

Kako liječiti slabovidnost kod djece i starijih osoba?

Liječenje slabovidnosti ili ambliopije se mora pažljivo pratiti, posebno uzimajući u obzir da liječenje može izazvati slabovidnost u zdravom oku. Oštrina vida mora se mjeriti na oba oka pri svakoj posjeti oftalmologu. Što je dijete mlađe, posjete oftalmologu treba da budu češće. Ako liječenje ide uspješno i oštrina vida ambliopijskog oka raste, posjete mogu biti rijeđe, ali dijete treba pratiti sve dok ne navrši 8 godina. Otprilike četvrtina djece koja su se liječila od ambliopije imaju recidiv (vraćanje bolesti), odnosno izgubili su oštrinu vida u prvoj godini nakon završetka liječenja. To se često dešava zbog loše primjene propisa i tretmana.

Kod odraslih osoba okluzijski flaster sprječava ozbiljna oštećenja vida. Uz pravilan tretman za slabovidnost i optimalno praćenje, prognoza je vrlo dobra. Ambliopija se neće potpuno izliječiti, ali potpunim tretmanom (sočiva, naočale, u krajnjem slučaju laserska metoda) može se postići maksimalna vidna oštrina i što je najvažnije spriječiti dalji gubitak vida. I u slučaju djece i odraslih prognoza je bolja što se ranije počne sa liječenjem.

Da li je slabovidnost moguće liječiti prirodnim putem?

Iako na internetu postoji mnogo tekstova koji govore o prirodnom ili alternativnom liječenju slabovidnosti, ipak stručnjaci su složni u tome da ove metode nemaju previše smisla i ne daju konkretan i siguran napredak. Osnovni princip liječenja ambliopije i dalje ostaje adekvatan tretman okluzije, odnosno zatvaranja jačeg oka te dalji savjeti oftalmologa.

Operacija ambliopije

Kada govorimo o operaciji ambliopije govorimo zapravo o operaciji strabizma (razrokosti). Ova operacije je u najvećem postotku veoma uspješna i rijetke su ozbiljnije komplikacije. Obavlja se tako što se zatežu ili opuštaju očni mišići te se na taj način poravnavaju oči i postavljaju u ispravnu poziciju. Nuspojave ove vrste operacija su crvenilo, dvostruka slika, osjetljivost i po iskustvima pacijenata veoma brzo prolaze.

Nadamo se da smo ovim tekstom uspjeli riješiti sve nedoumice koje ste imali u vezi pojma slabovidnost ili ambliopija. U nastavku vam preporučujemo da pročitate tekst: Konjuktivitis oka (SIMPTOMI, UZROCI I LIJEČENJE)